ta nam nosi Poljoprivredna komora
Tijekom proteklih
mjeseci ponovno je aktualizirana priča o osnivanju poljoprivredne
komore koja bi, prema najavama, trebala biti ustrojena ove godine. U
dravnom proračunu je za osnivanje poljoprivredne komore već osigurano
deset milijuna kuna, a u pripremi je i zakon o poljoprivrednoj komori
koji će uskoro biti predstavljen Vladi RH, a nakon toga i Saboru. Kako je istaknuo mr. sc. Josip Kraljičković, dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, cilj osnivanja poljoprivredne komore je prije svega uključivanje svih institucija, koje zastupaju interese poljoprivrednih proizvoðača, u jednu.
Obvezno članstvo
- Poljoprivredna komora će biti partner svim poljoprivrednim proizvoðačima i zastupat će njihove interese. Umjesto brojnih predstavnika poljoprivrednih udruga, interese svih zastupat će poljoprivredna komora, a članstvo će biti obvezno. članovi će biti svi poljoprivredni proizvoðači upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvoðača koji obraðuju više od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta ili posjeduju šumsko zemljište, poljoprivrednici koji imaju registriran neki obrt te ostale pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, trgovačka društva i zadruge - kae Kraljičković te napominje kako je predviðeno da u poljoprivrednu komoru uðe i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu slubu te Hrvatska šumarska savjetodavna sluba.
Sjedište poljoprivredne komore, ističe mr. Kraljičković, bilo bi u Zagrebu, a po upanijama bi bile osnivane ispostave, te dodaje kako će poljoprivredna komora biti lišena svake politike. - U prvoj fazi predviðeno je da se poljoprivredna komora financira iz dravnog proračuna, nakon toga u prijelaznom razdoblju 80 posto iz proračunskih sredstava, a ostatak sredstava bio bi iz članarina dok bi se u doglednoj budućnosti financijska sredstva osiguravala iz članarina, ali i vlastitih djelatnosti savjetodavaca, čije bi se usluge naplaćivale, kae mr. Kraljičković te napominje i kako će poljoprivredni proizvoðači preko komore moći kontrolirati, ali i utjecati na rad savjetodavaca.
Meðutim, mr.sc. Draenka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu slubu Područne slube Osječko-baranjske upanije, napominje kako seljaci već i sada mogu, i to besplatno, utjecati na rad savjetodavaca.
- Smatram da se u našem radu neće dogoditi neke značajnije promjene. Rad savjetodavaca seljaci su mogli i mogu kontrolirati i na njega utjecati i do sada. Kad je riječ o naplaćivanju usluga, smatram da naši seljaci još dugo neće prihvatiti da plaćaju rad savjetodavaca i savjete jer su naviknuti samo plaćati advokata i doktora - kae mr. Gutzmirtl.
Prijedlog zakona o osnivanju poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poslalo je nedavno i seljačkim udrugama na uvid. Seljaci su većinom zadovoljni prijedlogom jer se, kako ističe Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, trenutačno najbrojnije seljačke udruge u Hrvatskoj, napokon ozbiljnije pristupilo osnivanju poljoprivredne komore.
Velika očekivanja seljaka
- Od poljoprivredne komore seljaci mnogo očekuju. Izmeðu ostalog, smatramo da će njezina uloga biti presudna prilikom pregovora s Europskom unijom jer nitko ne moe štititi bolje interese seljaka od nas samih - kae Grivičić te dodaje kako je njezino osnivanje nuno. Meðutim, ima i onih koji smatraju da je osnivanje poljoprivredne komore nepotrebno te da ugroava neke dosadašnje institucije poput zadrunih saveza i Hrvatske gospodarske komore, za koju se čak nedavno zatrailo njezino ukidanje.
Mirko Macokatić, predsjednik Zadrunog saveza Slavonije i Baranje, naglašava kako je osnivanje nove komore samo nepotreban novi trošak hrvatskom gospodarstvu i čisto rasipanje novca. - Jedan od većih problema predstavljat će obveznost članstva, što znači da su članarinu duni plaćati i seljaci pojedinačno, ali i zadruga u koju su udrueni. To je dvostruki teret, što ni u kojem slučaju nije dobro. Takoðer je vrlo nejasno što će biti s Hrvatskom gospodarskom komorom, jer ona ima vrlo slične zadaće koje bi trebala odraðivati i poljoprivredna komora. Iz konačnog prijedloga osnivanja poljoprivredne komore takoðer nije jasno što će biti s Hrvatskim savezom zadruga koji ima više od 1.000 članica, meðu kojima su i poljoprivredne zadruge, a članstvo je takoðer obvezno. Prema mojim informacijama, u poljoprivrednu komoru ušao bi i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu slubu - kae Macokatić te napominje kako je najveći nedostatak što se iz konačnog prijedloga uopće ne moe iščitati što se zapravo hoće učiniti, a vrlo je izgledno, dodaje, da se sustav mijenja, samo što se ne vidi kako i na koji način. Macokatić naglašava i kako je vrlo nejasno u prijedlogu na što se mislilo pod osiguranjem nekih prihoda od vlastitih djelatnosti.
- Ako bi financiranje trebalo biti utemeljeno na članarinama, smatram da ostale usluge ne bi trebalo naplaćivati. Ovako je, očito, otvorena mogućnost da se odreðene usluge, primjerice savjetodavne, naplaćuju. Na udaru će biti Hrvatska obrtnička komora jer su mnogi poljoprivrednici registrirali i poljoprivredni obrt te su njezine članice - kae Macokatić.
Mr. Josip Kraljičković dodaje kako osnivanjem poljoprivredne komore neće biti na udaru i ugroen nitko jer nitko ne planira gasiti niti Obrtničku, niti Hrvatsku gospodarsku komoru, kao ni zadrune saveze.
Stipan Bilić (HUP): Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja
Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je predloila Vladi RH ukidanje Hrvatske gospodarske komore koja, uz središnjicu, ima ispostave po svim upanijama i zapošljava oko 600 djelatnika. Stoga smo Stipana Bilića, direktora Udruge za poljoprivrednu i prehrambenu industriju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, upitali protivi li se HUP i osnivanju nove, još jedne komore.
- Načelno, HUP ne podrava zakonom utvrðeno prisilno članstvo u komori. Što se tiče Gospodarske komore, smatramo da je ona zastarjela i jedna je od institucija koja je zadrala ustroj komore sovjetsko-boljševičkog tipa, odnosno univerzalne institucije bez nadlenosti i sadraja. U srednjoeuropskom sustavu komora, na čiju se tradiciju pozivamo, komore su granski organizirane, industrijska, trgovačka, poljoprivredna, obrtnička i slično. Meðutim, u tim granskim komorama središnjica granske komore nije nositelj osnovnih poslova komore nego poslove nose regionalne komore. Jedino u komunizmu središnjica komore je imala veliko značenje i činila je komoru, a regionalne komore su ispostave podreðene središnjici. Ovakva komora mora proći tranziciju. Prije 10 - 12 godina Agronomsko društvo zamolilo me da predloim ustroj Hrvatske poljoprivredne komore. I danas drim da je nuno imati gransku poljoprivrednu komoru utemeljenu na regionalnom principu uz obvezno članstvo u regionalnoj komori svih vlasnika poljoprivrednog zemljišta jer kod nas dvije trećine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu je sitnih seljaka čije interese nitko ne zastupa. Hrvatska poljoprivredna komora mora se utemeljiti na regionalnim poljoprivrednim komorama koje su izvorni nositelj poslova, a središnjica samo prezentira komoru prema dravi i dravnim tijelima. Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja poljoprivrede i obrazovanja poljoprivrednika u regiji. Meðutim, ako se po našoj praksi osnuje središnjica Poljoprivredne komore, koja će sebi osnivati regionalne centre, što znači da bi središnja poljoprivredna komora sebi osnivala osnivače, onda je takav sustav promašen i slui za uhljebljenje uspjelih ili neuspjelih političara i zaposlenika i ima mnogo sličnosti s načinom osnivanja poljoprivrednih zadruga prije pedeset godina - kae Stipan Bilić te zaključuje da se, u osnovi, HUP protivi obveznom osnivanju bilo koje institucije, a ne samo komore, koja košta a ne donosi korist.
- Poljoprivredna komora će biti partner svim poljoprivrednim proizvoðačima i zastupat će njihove interese. Umjesto brojnih predstavnika poljoprivrednih udruga, interese svih zastupat će poljoprivredna komora, a članstvo će biti obvezno. članovi će biti svi poljoprivredni proizvoðači upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvoðača koji obraðuju više od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta ili posjeduju šumsko zemljište, poljoprivrednici koji imaju registriran neki obrt te ostale pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, trgovačka društva i zadruge - kae Kraljičković te napominje kako je predviðeno da u poljoprivrednu komoru uðe i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu slubu te Hrvatska šumarska savjetodavna sluba.
Sjedište poljoprivredne komore, ističe mr. Kraljičković, bilo bi u Zagrebu, a po upanijama bi bile osnivane ispostave, te dodaje kako će poljoprivredna komora biti lišena svake politike. - U prvoj fazi predviðeno je da se poljoprivredna komora financira iz dravnog proračuna, nakon toga u prijelaznom razdoblju 80 posto iz proračunskih sredstava, a ostatak sredstava bio bi iz članarina dok bi se u doglednoj budućnosti financijska sredstva osiguravala iz članarina, ali i vlastitih djelatnosti savjetodavaca, čije bi se usluge naplaćivale, kae mr. Kraljičković te napominje i kako će poljoprivredni proizvoðači preko komore moći kontrolirati, ali i utjecati na rad savjetodavaca.
Meðutim, mr.sc. Draenka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu slubu Područne slube Osječko-baranjske upanije, napominje kako seljaci već i sada mogu, i to besplatno, utjecati na rad savjetodavaca.
- Smatram da se u našem radu neće dogoditi neke značajnije promjene. Rad savjetodavaca seljaci su mogli i mogu kontrolirati i na njega utjecati i do sada. Kad je riječ o naplaćivanju usluga, smatram da naši seljaci još dugo neće prihvatiti da plaćaju rad savjetodavaca i savjete jer su naviknuti samo plaćati advokata i doktora - kae mr. Gutzmirtl.
Prijedlog zakona o osnivanju poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poslalo je nedavno i seljačkim udrugama na uvid. Seljaci su većinom zadovoljni prijedlogom jer se, kako ističe Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, trenutačno najbrojnije seljačke udruge u Hrvatskoj, napokon ozbiljnije pristupilo osnivanju poljoprivredne komore.
Velika očekivanja seljaka
- Od poljoprivredne komore seljaci mnogo očekuju. Izmeðu ostalog, smatramo da će njezina uloga biti presudna prilikom pregovora s Europskom unijom jer nitko ne moe štititi bolje interese seljaka od nas samih - kae Grivičić te dodaje kako je njezino osnivanje nuno. Meðutim, ima i onih koji smatraju da je osnivanje poljoprivredne komore nepotrebno te da ugroava neke dosadašnje institucije poput zadrunih saveza i Hrvatske gospodarske komore, za koju se čak nedavno zatrailo njezino ukidanje.
Mirko Macokatić, predsjednik Zadrunog saveza Slavonije i Baranje, naglašava kako je osnivanje nove komore samo nepotreban novi trošak hrvatskom gospodarstvu i čisto rasipanje novca. - Jedan od većih problema predstavljat će obveznost članstva, što znači da su članarinu duni plaćati i seljaci pojedinačno, ali i zadruga u koju su udrueni. To je dvostruki teret, što ni u kojem slučaju nije dobro. Takoðer je vrlo nejasno što će biti s Hrvatskom gospodarskom komorom, jer ona ima vrlo slične zadaće koje bi trebala odraðivati i poljoprivredna komora. Iz konačnog prijedloga osnivanja poljoprivredne komore takoðer nije jasno što će biti s Hrvatskim savezom zadruga koji ima više od 1.000 članica, meðu kojima su i poljoprivredne zadruge, a članstvo je takoðer obvezno. Prema mojim informacijama, u poljoprivrednu komoru ušao bi i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu slubu - kae Macokatić te napominje kako je najveći nedostatak što se iz konačnog prijedloga uopće ne moe iščitati što se zapravo hoće učiniti, a vrlo je izgledno, dodaje, da se sustav mijenja, samo što se ne vidi kako i na koji način. Macokatić naglašava i kako je vrlo nejasno u prijedlogu na što se mislilo pod osiguranjem nekih prihoda od vlastitih djelatnosti.
- Ako bi financiranje trebalo biti utemeljeno na članarinama, smatram da ostale usluge ne bi trebalo naplaćivati. Ovako je, očito, otvorena mogućnost da se odreðene usluge, primjerice savjetodavne, naplaćuju. Na udaru će biti Hrvatska obrtnička komora jer su mnogi poljoprivrednici registrirali i poljoprivredni obrt te su njezine članice - kae Macokatić.
Mr. Josip Kraljičković dodaje kako osnivanjem poljoprivredne komore neće biti na udaru i ugroen nitko jer nitko ne planira gasiti niti Obrtničku, niti Hrvatsku gospodarsku komoru, kao ni zadrune saveze.
Stipan Bilić (HUP): Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja
Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je predloila Vladi RH ukidanje Hrvatske gospodarske komore koja, uz središnjicu, ima ispostave po svim upanijama i zapošljava oko 600 djelatnika. Stoga smo Stipana Bilića, direktora Udruge za poljoprivrednu i prehrambenu industriju pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, upitali protivi li se HUP i osnivanju nove, još jedne komore.
- Načelno, HUP ne podrava zakonom utvrðeno prisilno članstvo u komori. Što se tiče Gospodarske komore, smatramo da je ona zastarjela i jedna je od institucija koja je zadrala ustroj komore sovjetsko-boljševičkog tipa, odnosno univerzalne institucije bez nadlenosti i sadraja. U srednjoeuropskom sustavu komora, na čiju se tradiciju pozivamo, komore su granski organizirane, industrijska, trgovačka, poljoprivredna, obrtnička i slično. Meðutim, u tim granskim komorama središnjica granske komore nije nositelj osnovnih poslova komore nego poslove nose regionalne komore. Jedino u komunizmu središnjica komore je imala veliko značenje i činila je komoru, a regionalne komore su ispostave podreðene središnjici. Ovakva komora mora proći tranziciju. Prije 10 - 12 godina Agronomsko društvo zamolilo me da predloim ustroj Hrvatske poljoprivredne komore. I danas drim da je nuno imati gransku poljoprivrednu komoru utemeljenu na regionalnom principu uz obvezno članstvo u regionalnoj komori svih vlasnika poljoprivrednog zemljišta jer kod nas dvije trećine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu je sitnih seljaka čije interese nitko ne zastupa. Hrvatska poljoprivredna komora mora se utemeljiti na regionalnim poljoprivrednim komorama koje su izvorni nositelj poslova, a središnjica samo prezentira komoru prema dravi i dravnim tijelima. Poljoprivredna komora mora imati zadaću razvoja poljoprivrede i obrazovanja poljoprivrednika u regiji. Meðutim, ako se po našoj praksi osnuje središnjica Poljoprivredne komore, koja će sebi osnivati regionalne centre, što znači da bi središnja poljoprivredna komora sebi osnivala osnivače, onda je takav sustav promašen i slui za uhljebljenje uspjelih ili neuspjelih političara i zaposlenika i ima mnogo sličnosti s načinom osnivanja poljoprivrednih zadruga prije pedeset godina - kae Stipan Bilić te zaključuje da se, u osnovi, HUP protivi obveznom osnivanju bilo koje institucije, a ne samo komore, koja košta a ne donosi korist.
www.glas-slavonije.hr