Dok su 2005. godine
na području Hrvatske bile registrirane 172 klaonice, lani se taj broj
smanjio na 135. Obrnuto proporcionalno, u istom je vremenskom razdoblju
došlo, pak, do povećanja broja obavljenih trihineloskopskih pregleda
zaklanih svinja. Tako ih je 2005. godine bilo 1,457.542, a lane je
brojka porasla na 1,725.074. No, u osječkom HGK takav slijed ne vezuju
nuno uz porast svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. "Ovoga
trenutka raspolaemo sa sirovinskom osnovom, ali nemamo dovoljno
klaonica. Samo na području Osječko-baranjske upanije nekada ih je bilo
pet, a sada ih je ostalo svega tri. One su prije pokrivale područje
Slavonije i Baranje u smislu jednoga kontinuiranoga otkupa i prerade
mesa i mesnih preraðevina", ističe Ernest Nad, voditelj Odsjeka za
poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo osječke HGK dodajući
kako na razini Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije
i Baranje ele izvidjeti mogućnosti kako bi se pokrenula inicijativa za
osnutak i otvaranje koje nove klaonice na prostorima pet slavonskih
upanija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske,
Virovitičko-podravske i Poeško-slavonske.
Na taj bi se način
jednostavnije rješavali, kako tumači, trni viškovi stoke, a što je
jedan od strateških pravaca poljoprivrede Republike Hrvatske.
Posljednja analiza kapaciteta klaoničke industrije na području
Slavonije i Baranje raðena je tijekom 2003. godine, uoči samoga osnutka
istoimene grupacije. Novih pokazatelja nema jer je dio klaonica, kao
primjerice Bosut u Vinkovcima ili Sava u upanji, ugašena, a ostale su
one koje se nalaze, mahom, u privatnom vlasništvu, pa je do podataka
tee doći jer ih čuvaju kao poslovnu tajnu.
Ipak, osječka
tvrtka Ravlić d.o.o. za mesopreraðivačku i klaoničku djelatnost tijekom
prošle godine realizirala je investiciju vrijednu oko 9 milijuna eura.
S tim je novcem nadomak grada izgradila jedan od najsuvremenijih pogona
za preradu mesa usklaðen s europskim standardima. Klaonica je
kapaciteta, kako je još prilikom implementacije HACCP sustava istaknuo
Zlatko Ravlić, vlasnik tvrtke Ravlić d.o.o. i zamjenik predsjednika
Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije i Baranje, 150
svinja i 35 junadi na sat, što znači da bi godišnje klali izmeðu
200.000 svinja i 25.000 junadi kao i potrebne količine odojaka te
janjadi. Planiraju, takoðer, izgraditi i dvije do tri nove farme s
kapacitetom od 15.000 svinja kako bi formirali vlastitu proizvodnju
čime bi amortizirali udare na tome nestabilnom trištu. Istovremeno, u
sklopu klaonice smjestit će se i rasjekavaonica i pakirnica svjeega
mesa gdje će se dio svinjskih polovica i junećih trupova
konfekcionirati i pakirati u atmosferi intertnoga plina što znači da će
se produiti odrivost svjeega mesa.
Iako unutar poljoprivrednog
sustava PPK Valpovo,a koji ima problema pri poslovanju na trištu,
takoðer, postoji klaonica, prema kazivanju Nada iz HGK, takvo stanje se
apsolutno negativno refelektira na potencijalne dobavljače stoke.
Poslovni.hr