Hrvati godinje troe samo dvije litre maslinova ulja
Posljednjih je godina na području Zadarske upanije posaðeno 750.000 stabala maslina, čime je upanija po broju stabala dosegnula tek 1929. godinu i treća je u ukupnom udjelu od pet milijuna stabala u Hrvatskoj. Ispred Zadarske, po broju stabala maslina, su Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska upanija. Okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta i uvoðenje novih tehnologija, uz formiranje prepoznatljive robne marke, zadaci su na kojima treba najviše raditi da bi se unaprijedilo maslinarstvo. Zahvaljujući nizu čimbenika, od prirodnih uvjeta do poticaja za sadnju maslinika te razvijanja pozitivnih stavova o vrijednostima maslinova ulja i njegove visoke cijene na trištu, maslinarstvo u Hrvatskoj moe postati vana gospodarska grana, istaknuto je na stručnom skupu Maslinarstvo u Hrvatskoj, odranom u sklopu izlobe hrane, pića i delikatesa »Naši mali gušti«.
»Dalmacija proizvede 80 posto maslinova ulja u Hrvatskoj, a Istra, Primorsko-goranska i Ličko-senjska upanija 20 posto«, kae Petar Pedišić iz zadarske Gospodarske komore. Zadarska upanija u posljednje četiri godine provodi operativni program podizanja trajnih nasada te subvencionira nabavu sadnica maslina. Svake godine zanimanje za sadnju maslina sve više raste pa je, primjerice, lani posaðeno 49.000 novih stabala. Maslinarstvo se najviše revitalizira u zaleðu Zadarske upanije, dok na otocima još stagnira, a zapuštenost maslinika na svim našim otocima još je velika.
Na velikim se poljoprivrednim površinama moe lakše i ekonomičnije proizvoditi, a kontinuiranim uvoðenjem novih tehnologija u agronomskom i tehnološkom smislu te prihvaćanjem novosti u proizvodnji maslinova ulja, povećala bi se i količina. Razvoju i povratku maslinarstva uvelike je edukacijom i savjetima maslinarima pomogla i Udruga prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske upanije.
Budući da Hrvati u prosjeku godišnje potroše samo dvije litre maslinova ulja, potrebno je raditi na edukaciji potrošača o zdravstvenoj kvaliteti ulja. Stanovnici susjednih mediteranskih zemalja troše daleko više ulja, poput, primjerice, Grka koji na godinu potroše 24 i Talijana koji potroše 15 litara. Za dobro funkcioniranje organizma potrebno je konzumirati izmeðu 25 i 30 posto masnoća, a pri izboru masnoća maslinovo ulje je na prvom mjestu, za razliku od suncokretova ulja ili svinjske masti, jer sadri nezasićene kiseline.
U prošlom stoljeću Hrvatska je imala 30 milijuna, a danas ima oko pet do šest milijuna stabala maslina. Prosječna godišnja proizvodnja je izmeðu 15.000 i 37.000 tona maslina, od kojih dobivamo od 1500 do 5000 tona ulja. Razvoju i povratku maslinarstva uvelike je edukacijom i savjetima maslinarima pomogla i Udruga prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske upanije.
Vjesnik.hr