Pčelarstvo: Trgovci uzimaju najveći dio kolača
GAREŠNICA - Milan Pastuović (60), inenjer poljoprivrede,
godinama se bavi pčelarstvom, no prvi ekološki pčelinjak
pokrenuo je 2001. Njegovi se pčelinjaci nalaze u šumama Krnjača i Garjevica, u
okolici Garešnice, a proizvodi med od šumskog
bagrema i od samoniklog šumskog bilja, imaju znak
ekoprozvoda i mogu se kupiti na specijaliziranim sajmovima i prodajnim
izlobama, ali i na kućnom pragu.
Moe se preivjeti
- Supruga i ja imamo 130 košnica, a solidno bismo ivjeli kada bismo imali 400 košnica. No ohrabruje nas da ustrajemo to što s plasmanom meda nemamo problema, prodamo a i sve naplatimo - najviše preko Biovege i PIP-a, na specijaliziranim sajmovima, a ostalo na kućnom pragu - kae Pastuović.
Kako bi odrali status ekološke proizvodnje imaju stalni nadzor Hrvatskih šuma, a mjerodavne ustanove nadziru proizvodnju svake godine. Pastuović dodaje kako nije lako doći do certifikata za ekološke proizvode, pri čemu hvali odnos upanije, koja je puno pridonijela razvoju ekološke proizvodnje.
To se posebice odnosi na plaćanje troškova nadzora i certifikacije, što u drugim upanijama nije slučaj.
Europa korak ispred
Proizvoðači poput Pastuovića tvrde kako se u domaćem turizmu malo koriste ekološki proizvodi na bazi meda. U Europi čak 15 posto stanovništva koristi ekološku hranu, kod nas u Hrvatskoj samo tri posto.
Europljani sa sobom donose svoju ekološku hranu, zato što mi to u ponudi nemamo. Nismo zadovoljni ni s činjenicom da trgovci od prodaje meda uzimaju najveći dio kolača.
Tako će i ostati sve dok se ne uvede izravni otkup od proizvoðača meda, što bi bilo najbolje za proizvoðače i potrošače ekološki prihvatljive hrane.
- Supruga i ja imamo 130 košnica, a solidno bismo ivjeli kada bismo imali 400 košnica. No ohrabruje nas da ustrajemo to što s plasmanom meda nemamo problema, prodamo a i sve naplatimo - najviše preko Biovege i PIP-a, na specijaliziranim sajmovima, a ostalo na kućnom pragu - kae Pastuović.
Kako bi odrali status ekološke proizvodnje imaju stalni nadzor Hrvatskih šuma, a mjerodavne ustanove nadziru proizvodnju svake godine. Pastuović dodaje kako nije lako doći do certifikata za ekološke proizvode, pri čemu hvali odnos upanije, koja je puno pridonijela razvoju ekološke proizvodnje.
To se posebice odnosi na plaćanje troškova nadzora i certifikacije, što u drugim upanijama nije slučaj.
Europa korak ispred
Proizvoðači poput Pastuovića tvrde kako se u domaćem turizmu malo koriste ekološki proizvodi na bazi meda. U Europi čak 15 posto stanovništva koristi ekološku hranu, kod nas u Hrvatskoj samo tri posto.
Europljani sa sobom donose svoju ekološku hranu, zato što mi to u ponudi nemamo. Nismo zadovoljni ni s činjenicom da trgovci od prodaje meda uzimaju najveći dio kolača.
Tako će i ostati sve dok se ne uvede izravni otkup od proizvoðača meda, što bi bilo najbolje za proizvoðače i potrošače ekološki prihvatljive hrane.
Vecernji.hr
 |