Voće uvozimo, a mogli bismo ga izvoziti za 400 milijuna eura!
Hrvatska, nakon mandarina, od nedavno ima i dovoljno jagoda iz vlastite proizvodnje. Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kae da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem trištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza - i to one bez okusa i mirisa iz Španjolske, Italije, Turske i Maroka.
Tada su domaći proizvoðači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli domaće plantae jagoda.
Tako se domaća proizvodnja jagoda na godinu povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u »Zagrebačkom prstenu«, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Lici i Gorskom kotaru.
»Riječ je o brzo isplativom poslu jer se uloeni trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kae Ivković.
Osim toga, jagode iz Like i Gorskoga kotara dolaze tridesetak dana kasnije na trište te imaju višu cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone, napominje Ivković. U Hrvatsku se na godinu uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda. Na pola hektara zemljišta, uz primjenu vrhunske tehnologije, moe se dobiti 30 do 40 tona jagoda. Uz obvezno navodnjavanje, najveći trošak u proizvodnji jagoda je njihova berba. Ova isplativa računica u uzgoju jagoda, kae Ivković, mnogim je poljoprivrednicima postala dodatni izvor prihoda. Osim toga, kako kae, jagode se sve češće sade i iz hobija.
S druge strane, na domaćem trištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama i tek 10 posto za kruškama, a šljiva ima ovisno o godini. Dakle, jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa. U HVZ-u dre da je izlaz u ujedinjavanju proizvoðača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa. Uz to, proizvoðači voća bi se više trebali okrenuti novim kulturama kao što su borovnice i brusnice, za koje imaju osigurano domaće trište.
Ohrabruje da bi uskoro domaći proizvoðači mogli imati dovoljno kapaciteta za skladištenje voća pod kontroliranim uvjetima. Da bi se to ostvarilo, drava je i ove godine osigurala novac za potporu gradnje takvih skladišta u iznosu od pet milijuna kuna.
Uz potporu drave u protekle tri godine napravljeno je 10 hladnjača s kontroliranom atmosferom i osigurano 35.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladišnog prostora. Ministarstvo poljoprivrede za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, a najviše 2,5 milijuna kuna.
Zahvaljujući sagraðenim ULO hladnjačama, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije.
Izgradnja skladišta s kontroliranom temperaturom i vlagom vrlo je vana za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvoðačima omogućava da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni berbe, kad mu je cijena najnia, zaključuju u Ministarstvu.
Tako se domaća proizvodnja jagoda na godinu povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u »Zagrebačkom prstenu«, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Lici i Gorskom kotaru.
»Riječ je o brzo isplativom poslu jer se uloeni trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kae Ivković.
Osim toga, jagode iz Like i Gorskoga kotara dolaze tridesetak dana kasnije na trište te imaju višu cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone, napominje Ivković. U Hrvatsku se na godinu uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda. Na pola hektara zemljišta, uz primjenu vrhunske tehnologije, moe se dobiti 30 do 40 tona jagoda. Uz obvezno navodnjavanje, najveći trošak u proizvodnji jagoda je njihova berba. Ova isplativa računica u uzgoju jagoda, kae Ivković, mnogim je poljoprivrednicima postala dodatni izvor prihoda. Osim toga, kako kae, jagode se sve češće sade i iz hobija.
S druge strane, na domaćem trištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo samo 50 do 60 posto potreba za jabukama i tek 10 posto za kruškama, a šljiva ima ovisno o godini. Dakle, jedne godine dovoljno, druge gotovo ništa. U HVZ-u dre da je izlaz u ujedinjavanju proizvoðača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa. Uz to, proizvoðači voća bi se više trebali okrenuti novim kulturama kao što su borovnice i brusnice, za koje imaju osigurano domaće trište.
Ohrabruje da bi uskoro domaći proizvoðači mogli imati dovoljno kapaciteta za skladištenje voća pod kontroliranim uvjetima. Da bi se to ostvarilo, drava je i ove godine osigurala novac za potporu gradnje takvih skladišta u iznosu od pet milijuna kuna.
Uz potporu drave u protekle tri godine napravljeno je 10 hladnjača s kontroliranom atmosferom i osigurano 35.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladišnog prostora. Ministarstvo poljoprivrede za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, a najviše 2,5 milijuna kuna.
Zahvaljujući sagraðenim ULO hladnjačama, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu dana ranije.
Izgradnja skladišta s kontroliranom temperaturom i vlagom vrlo je vana za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvoðačima omogućava da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni berbe, kad mu je cijena najnia, zaključuju u Ministarstvu.
Marinko Petković, Vjesnik