
Prvi, kako mnogi kau, hrvatski vjetropark uistinu će biti gotovo potpuno napravljen u domaćoj proizvodnji. Kako nam je potvrdio Branko Zajec, direktor projekta vjetroelektrana u Končaru, hrvatski su proizvoðači, naravno, s najvećim sudjelovanjem Končara, napravili otprilike 70 do 75 posto opreme, a uključe li se u to i potrebni radovi, vrijednost hrvatskoga udjela prelazi i 80 posto. Naravno, kae Zajec, neki se dijelovi poput krila moraju još uvoziti jer to nitko u Hrvatskoj ne radi.
Upravo je to bio razlog zašto se Končar uključio u posao s vjetroelektranama kako bi svoja iskustva dopunio i time stekao potrebne referencije za izvoz. S druge strane, dodatni razlog krije se u činjenici da obnovljivi izvori imaju sve veći udio u svijetu energije i onaj tko na vrijeme ne krene neće imati previše šanse u budućnosti.
Svoj vjetropark Končar gradi u blizini trafostanice Konjsko koja će i prema planovima preuzimati električnu energiju iz vjetroparka. Svaki agregat ima snagu od jednog megavata, a ukupno će biti postavljeno 16 agregata (16 megavata) na Pometenom brdu koji bi trebali pokazati da i hrvatska industrija moe uhvatiti korak sa sličnim proizvoðačima opreme u svijetu.
Trenutačno su u punom jeku radovi u sklopu gradnje prometnice do vjetroparka, no sve ide prema planu, kae Zajec, i već idućeg mjeseca prvi bi prototip trebao pokazati uspješnost. U vjetropark blizu Konjskog Končar će uloiti više od sto milijuna kuna iako je u ovom trenutku teško govoriti o konačnoj cijeni.
Struja koja će se proizvesti u prvoj fazi isporučivat će se HEP-u jer podzakonski akti koji bi trebali potpuno urediti odnose na tom području još nisu do kraja gotovi, a u kasnijoj fazi struju će otkupljivati neovisni operater trišta električne energije. No, moda je i vanije od toga da taj Končarov vjetropark omogući toj kompaniji da se uključi u svjetsko trište i na tom području jer se danas na isporuku vjetroelektrana čeka i više od dvije godine.