
Poljoprivreda ima vanu ulogu u nacionalnom gospodarstvu. Iako apsolutna vrijednost poljoprivredne proizvodnje stalno raste, pa je tako 2000. iznosila 11,2 milijarde kuna, a 2006. narasla je na 15,6 milijardi kuna, istodobno pada udjel u BDP-u, u spomenutim godinama sa 7,4 na 6,2 posto, dok preliminarni podaci za 2007. govore o 5,9 posto udjela.Upisnik poljoprivrednih gospodarstava za 2008. iznosi da su ukupno registrirana 177.003 poljoprivredna gospodarstva. Obiteljskih je čak 97 posto, odnosno 171.693, s tim da se gotovo polovica njih svrstava u grupaciju komercijalnih proizvoðača ili OPG-a koji ostvaruju pravo na poticaje iz dravnog proračuna. Prosječni zemljini posjed iznosi 5,9 hektara, a samo četiri posto gospodarstava obraðuje vie od 20 hektara te prisvajaju gotovo 50 posto raspoloivih oranica. Za razliku od ostatka gospodarstva, koje kontinuirano biljei iznimno visoki deficit u robnoj razmjeni, poljoprivreda i prehrambena industrija već nekoliko godina ostvaruju pozitivne pomake. Tako je 2007. godina zaključena s podatkom da je pokrivenost uvoza izvozom u ostatku gospodarskih djelatnosti imala rezultat 46,6 posto, dok je istodobno poljoprivreda ostvarivala 61,4 posto.
Hrvatsko selo ima potencijala no viegodinja devastacija i depopulacija trajala je desetljećima. Predugo, pa će trebati značajno vie i godina i kuna nego to ih odreðuje strategija da bi ruralni krajolici postali mamac za naseljavanje."Ne treba puno mudrosti, recept za razvoj sela vrlo je jednostavan, ljude samo treba pitati zato bjee u grad", preporuka je koju Vladi adresira Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. U Hrvatskoj je 30 posto tee ivjeti u ruralnom u odnosu na urbani prostor, dok je problem kolovanja jo izraeniji, kae Grivičić ističući da su mogućnosti djece na selu za usavravanje manje čak 50 posto nego kod njihovih vrnjaka u gradovima. Takoðer smatra da je osam milijardi kuna, iako je na prvi pogled riječ o gomili novca, u konačnici premalo da bi se do 2013. godine uspjelo motivirati mlade za ostanak ili povratak na selo.
1. Poboljanje konkurentnosti poljoprivrednog i umarskog prostora
2. Poboljanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i trenja
3. Olakavanje pristupa istraivanjima, koritenja inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija
4. Poboljanje izobrazbe, promicanje znanja i poboljanje ljudskog potencijala
5. Odrivo koritenje poljoprivrednog i umskog zemljita
6. Očuvanje i obnova kulturnog naslijeða i tradicijskih vrijednosti
7. Proirenje proizvodnog programa ruralnog gospodarstva
8. Poboljanje kvalitete ivota
9. Institucijska podrka gospodarskim aktivnostima
10. Povećanje stupnja motiviranosti i svijesti lokalne zajednice
www.poslovni.hr