Darko Oškera, poljoprivrednik iz Rovišća, htio je svoja dugovanja prema Ministarstvu financija "prebiti" vaučerima Ministarstva poljopivrede
ROVIŠĆE - Darko Oškera jedan je od mnogobrojnih hrvatskih poljoprivrednika koji je nedavno umjesto novca kao poticaje za kukuruz za 2008. godinu dobio vaučere Ministarstva poljoprivrede, koje je mogao iskoristiti za nabavku repromaterijala ili ih unovčiti u kolovozu. No, Oškera je došao na "neobičnu" ideju da putem pravovaljanih garancija ministarstva prebije svoja dugovanja prema Ministarstvu financija, odnosno Poreznoj upravi.
- Kada sam takvu "cesiju" predložio svojem poreznom referentu, on se potpuno zbunio. Htio sam na taj način podmiriti dugovanja za zdravstveno, mirovinsko i PDV. Imam pravo na osam tisuća kuna poticaja iz 2008. godine, a dugovanja prema poreznicima su mi nešto veća. Došao sam u poreznu upravu u dobroj namjeri jer ne volim nikome biti dužan, pa tako ni državi.
James Foley, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, danas je, zajedno s pratećim timom, po prvi puta za vrijeme svog mandata posjetio Poslovni sustav Vindija. Susretom s predsjednikom Uprave, g. Dragutinom Drkom i menadžmentom, Foley je nastavio politiku svog prethodnika Roberta Bradtkea u održavanju dobrih i kvalitetnih odnosa između SAD i najveće hrvatske prehrambene kompanije. Prvi čovjek američke diplomacije uz stručnu je pratnju obišao nove proizvodne pogone varaždinske prehrambene industrije. Tijekom razgleda Vindije Vivis američki veleposlanik se upoznao s najsuvremenijom tehnologijom za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pića, dok je u novom pogonu Industrije mesa Koka visoki uzvanik imao priliku vidjeti kako se primjenom modernih rješenja proizvode svježi i zamrznuti panirani proizvodi od pilećeg mesa.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković danas je u Kneževim Vinogradima radnicima Belja d.d. ponudio kupnju 25,61 posto državnih dionica te tvrtke po povlaštenoj cijeni i tako pokrenuo proces okončanja privatizacije baranjskog poljoprivrednog diva
Radnicima se nudi 1,2 milijuna dionica po cijeni od 30 kuna, što je 30 posto nominalne vrijednosti (100 kuna) odnosno trećina burzovne cijene, koja se trenutno kreće oko 90 kuna. Svaki radnik moći će kupiti maksimalno 570 dionica za oko 17 tisuća kuna.
'Radi se o iznimno uspješnom okončanju privatizacije', ocijenio je ministar Čobanković.
Dogovor je rezultat pregovora Ministarstva poljoprivrede, sindikata PPDIV-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju koji su trajali godinu dana. Zadovoljstvo postignutim dogovorom izrazio je i regionalni povjerenik PPDIV-a Slavko Kotromanović ocijenivši ga iznimno povoljnim za 1700 beljskih radnika jer je taj sindikat od početka pregovora zagovarao danas predstavljeni model.
U EU nema potpora poljoprivrednicima koji previše zagađuju okoliš i vodu
Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska, dvije izrazito poljoprivredne županije, među područjima su s najvećim problemom onečišćenja gnojivima, zbog čega su i ušle u “Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi” Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPŠ). Ministarstvo je u tom projektu, kako ističe Hrvoje Horvat, dr. vet. med., voditelj projekta, zapravo korisnik darovnice (GEF) na temelju čega je i objavilo poziv za javni natječaj za korištenje sredstava iz Fonda za smanjenje nitrata.
Dvije trećine državnog poljoprivrednog zemljišta još nije u funkciji
Od raspoloživih 544.820 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta dvije trećine, odnosno 356.937 hektara, nije u funkciji, istaknuo je državni tajnik ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković na današnjem sastanku s predstavnicima županija Kraljičković je kazao kako je to alarmantan podatak napominjući kako se u devet godina 220 jedinica lokalne samouprave nije značajnije pokrenulo u aktivnostima vezanim za raspolaganje državnog poljoprivrednog zemljišta.
Proizvodnja svinjetine i piletine u Hrvatskoj u osjetnom je padu, a uvoz mesa lani je porastao 27 posto u odnosu na godinu prije. U Hrvatskom seljačkom savezu upozoravaju da domaću proizvodnju ruši jeftini uvoz i dulji rok trajanja zamrznutog mesa: u EU-u je rok šest mjeseci, a u Hrvatskoj 12
Proizvodnja mesa u Hrvatskoj lani je smanjena u odnosu na 2008. godinu, ali je uvoz istovremeno porastao. Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da je smanjena proizvodnja svinjetine i piletine, dok je proizvodnja govedine zadržana na istoj razini.
Ovog proljeća više povrća i voća, manje kukuruza i uljarica
Kresanje poticaja za sve poljoprivredne kulture, osim za proizvodnju mlijeka, moglo bi nagnati ratare da dobro promisle što će sijati ovoga proljeća, jer kukuruz i uljarice, a posebno pšenica, više nisu »u modi«. U Hrvatskoj je u prošloj godini proizvedeno 2,168.000 tona kukuruza, što je 13 posto manje nego u godini prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u Hrvatskoj. Šećerne repe je lani proizvedeno 1,06 milijuna tona, a u odnosu na godinu prije prirod šećerne repe je smanjen 17 posto. No, urod šećerne repe je napokon dosegao onaj od prije rata. Šećer je i dalje naš glavni izvozni poljoprivredni proizvod. Ove godine, pak, smanjeni su i poticaji za proizvodnju šećerne repe s 2600 na 2300 kuna po hektaru, pa će trebati dodatno povećati prinose da se proizvodnja koliko-toliko isplati. Lani je smanjena i proizvodnja soje i krumpira (kasnog i sjemenskog), i to za šest posto.
Kraljičković: Tko se ne upiše u ARKOD - ostati će bez poticaja
Ako do ulaska Hrvatske u Europsku uniju poljoprivredni proizvođači ne srede stanje poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju i ne upišu svoje površine u novi sustav ARKOD, koji je zapravo evidencija stvarno korištenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, izgubit će pravo na potpore. Rekao je to Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na prošlotjednom skupu u Osijeku, čija je tema bila "Reforma sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. do 2013. godine”. Kraljičković je naveo i da je obveza Hrvatske u cijelosti uspostaviti rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a naglasio je i da je Europska komisija Hrvatskoj osigurala 373 milijuna eura izravnih potpora i 352 milijuna eura za ruralni razvoj.
Tvrdi kozji sir premium kvalitete po pristupačnoj cijeni. Dobitnik najviših svjetskih priznanja pri ocjenjivanju prehrambenih proizvoda. Caprodur, Vindijin tvrdi kozji sir dobiven je klasičnim zrenjem na području ličke visoravni, gdje se miješaju utjecaji kontinentalne i mediteranske klime. Zahvaljujući takvim uvjetima, dobivena je njegova specifična, blago pikantna aroma.