Proljetni radovi u voćnjaku, vinogradu i vrtu
Vrlo vana mjera, uz pravilan rez, je i redovita gnojidba koja se provodi stajnjakom i mineralnim gnojivima. Stajnjakom se gnoji kasno na jesen, pred zimu, kako bi se osigurala organska hranjiva i poboljšala struktura tla. Mineralna gnojiva s malom količinom dušika i većom količinom fosfora i kalija dodaje se takoðer pred zimu, ali nije kasno dodati još i sada za onoga tko to nije izvršio. Pred kretanje vegetacije dodaju se mineralna gnojiva s više dušika za bujniji rast voćki i vinove loze. Gnojidba treba biti prilagoðena visini prinosa i fazi razvoja voćaka i vinove loze. Naime, kod većih prinosa voćke uzimaju veće količine biljnih hranjiva, pa ih treba obilnije gnojiti nego ona stabla koja daju manji rod. S obzirom na različite zahtjeve voćaka u pojedinim fazama razvoja, treba reći da su potrebe za gnojidbom manje u prvim godinama razvoja dok stabla ne stupe u rod, da su te potrebe srednje velike na početku raðanja, a najveće u doba intenzivnog roda voćaka.
Što se tiče stanja plodnosti tla, gnojidbu voćaka treba provoditi tako da se na plodnijim tlima primjenjuju manje, a na siromašnijim veće količine gnojiva.
Zaštita voćaka zaštitnim sredstvima jedna je od najvanijih mjera koje se moraju učiniti nakon zime ne bi li se pravodobno voćke zaštitilo od jakog napada bolesti i štetnika. Mnogi štetnici i uzročnici bolesti biljaka prezimljavaju na kori i mogu se suzbijati u zimi i rano proljeće.
Najvanije špricanje je zimsko, koje se provodi prije kretanja vegetacije. Tu se koriste uljni preparati jer ne oštećuju pupove u ovojnicama, pa se mogu koristiti u jačoj koncentraciji. Njima obavljamo prvu zaštitu biljaka od štetnika: štitastih uši, lisnih uši, lisnih savijača i crvenih pauka. Rana proljetna prskanja namijenjena su i prvom suzbijanju nekih bolesti biljaka. Kod nekih bolesti, npr. krastavosti jabuke i kruške, rupičavosti breskvi i nektarina i krastavosti breskvi, ovom mjerom postiemo smanjenje bolesti biljaka u kasnijoj vegetaciji, a druge, npr. kovrčavost breskvi, moemo spriječiti jedino zimskim ili ranim proljetnim prskanjem.
Što se radova u vrtu tiče, sad je još uvijek sve u stanju mirovanja zbog hladnoće, a time i nemogućnosti obrade tla. Sad je vrijeme za pripremu i izradu plana vrta i nabavu sjemena za pojedine povrtlarske kulture o kojima ćemo govoriti kada za to doðe vrijeme.
Vaš vinograd i voćnjak zahtjevaju veliku panju u ovom razdoblju godine, stoga vam preporučamo da pravovremeno i savjesno provedete sve one uzgojne mjere koje su potrebne ne bi li se biljke razvile onako kako to vi elite.
Što se tiče stanja plodnosti tla, gnojidbu voćaka treba provoditi tako da se na plodnijim tlima primjenjuju manje, a na siromašnijim veće količine gnojiva.
Zaštita voćaka zaštitnim sredstvima jedna je od najvanijih mjera koje se moraju učiniti nakon zime ne bi li se pravodobno voćke zaštitilo od jakog napada bolesti i štetnika. Mnogi štetnici i uzročnici bolesti biljaka prezimljavaju na kori i mogu se suzbijati u zimi i rano proljeće.
Najvanije špricanje je zimsko, koje se provodi prije kretanja vegetacije. Tu se koriste uljni preparati jer ne oštećuju pupove u ovojnicama, pa se mogu koristiti u jačoj koncentraciji. Njima obavljamo prvu zaštitu biljaka od štetnika: štitastih uši, lisnih uši, lisnih savijača i crvenih pauka. Rana proljetna prskanja namijenjena su i prvom suzbijanju nekih bolesti biljaka. Kod nekih bolesti, npr. krastavosti jabuke i kruške, rupičavosti breskvi i nektarina i krastavosti breskvi, ovom mjerom postiemo smanjenje bolesti biljaka u kasnijoj vegetaciji, a druge, npr. kovrčavost breskvi, moemo spriječiti jedino zimskim ili ranim proljetnim prskanjem.
Što se radova u vrtu tiče, sad je još uvijek sve u stanju mirovanja zbog hladnoće, a time i nemogućnosti obrade tla. Sad je vrijeme za pripremu i izradu plana vrta i nabavu sjemena za pojedine povrtlarske kulture o kojima ćemo govoriti kada za to doðe vrijeme.
Vaš vinograd i voćnjak zahtjevaju veliku panju u ovom razdoblju godine, stoga vam preporučamo da pravovremeno i savjesno provedete sve one uzgojne mjere koje su potrebne ne bi li se biljke razvile onako kako to vi elite.