 ZAGREB - Iskreno, koliko se god bunimo, mi seljaci u kriznim vremenima živimo bolje od vas u gradu. Pa vi se ni popišati ne možete bez dvije kune, a kod nas uvijek netko ima nešto jesti, caruje robna razmjena, prodaje se prijateljima i susjedima - rekao je jednom Vladimir Novotny, tajnik Nezavisnih hrvatskih seljaka i time srušio mit o siromašnim seljacima na rubu gladi. Uz mnogo volje i hrabrosti, te nešto ušteđevine ili kredita, gradski čovjek koji se ne boji fizičkog rada može i zaraditi, a ne samo preživjeti nadolazeću krizu.
Uzgoj duhana
 Naravno, mnogo pomaže ako već imate dobar komad zemlje koji ste kupili u “zlatno doba” ili naslijedili jer ako sada to namjeravate, naići ćete na najveći rizik pri ulasku u poljoprivredni biznis. Jedna od najisplativijih grana poljoprivrede još je, unatoč općem trendu diskriminacije pušača te zabranama koje će slijediti, proizvodnja duhana. Državni poticaji svake su godine sve veći, a klima i tlo, posebice u Podravini i Slavoniji, su kao stvoreni za tu otpornu biljku.
Država je 2007. dala proizvođačima duhana 60 milijuna kuna poticaja, a ove godine 72 milijuna kuna. Iduće će godine, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede, za tu proizvodnju biti isplaćeni rekordni poticaji, no još se ne zna o kojem se iznosu radi. Za sada, pak, na 2 do 3 hektra zemljišta možete ostvariti dobit od 148.000 kuna godišnje, odnosno 12.300 kuna mjesečno!
Hit su puževi
 Ipak, posljednjih su godina pravi hit - puževi. Uzgoj puževa je, tvrde proizvođači, lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode unatoč tomu što za tu granu proizvodnje hrane država ne daje poticaje. To dokazuje jednostavna računica: za osnivanje uzgajališta veličine 2000 do 3000 četvornih metara, što se preporuča za početak, treba uložiti samo 7 do 8 tisuća eura.
Nakon prve godine vraća se oko 75% uloženog novca, a sljedećih godina je zarada 100% od uloženoga! Prosječna veličina farmi puževa u Hrvatskoj je 5000 četvornih metara, a s koje se godišnje dobije 5 tona puževa čijom se prodajom zaradi oko 20.000 eura ! Do prije tri godine u Hrvatskoj je bilo 20-ak uzgajivača puževa, a danas ih je 50 i u pravilu se radi o obiteljskim obrtima. Razlozi za uzgoj puževa su jasni: sve veća potražnja diljem Europe, lak uzgoj i plasman, brzo vraćanje uloženih sredstava i visok postotak sigurnosti posla. Puževi se kao hrana mogu naći u nekim istarskim restoranima, a u Italiji i Francuskoj raširena su delikatesa. Hana Medin, bivša novinarka, ni trenutka nije požalila nakon što je odlučila napustiti stresno zanimanje i upustiti se u uzgoj puževa.
Štetočina postala zlatna koka
Tradicionalnog seljaka teško je uvjeriti da mu puževi ili maline i kupine mogu donijeti zaradu
 - Savjet ministarstava i drugih stručnih institucija koje se bave poljoprivredom bio je: bavi se proizvodnjom hrane. Većinom se svi bave maslinama, voćem i povrćem. No, radi se o jako rizičnim poslovima na koje utječu bolesti i vremenske neprilike. Zbog toga sam se odlučila na ekološki uzgoj puževa - kaže Hana Medin koja trenutačno uzgaja 10 tona puževa, a bavi se i otkupom te prodajom puževa u inozemstvu.
Na burzama puževi postižu cijenu od 3,5 do 4,75 eura po kilogramu. No, uzgajivači kažu kako je za sada još teško tradicionalnog seljaka uvjeriti da su puževi, koje je do sada smatrao štetočinama i uništavao ih jer su jeli kupus, u biti “zlatna koka”. Slična je situacija i s malinama, kupinama i borovnicama, koje ljudi sa sela smatraju darom prirode koji se može naći gotovo u svakoj šumi, pa stoga ne vjeruju da bi netko za to voće dao i 60 kuna po kilogramu.
Sergej Trajković, Jutarnji.hr
|
