|
Krivotvoriteljima ličkog krumpira zauvijek odzvonilo |
 Ličani već
desetljećima bezuspješno pokušavaju zaštititi svoj krumpir, no tek sada
će u tom uspjeti Nikola Vidaković, direktor zadruge iz Lovinca
Nadaleko
poznata kvaliteta ličkog krumpira uskoro će biti zaštićena. Iako ga
lički poljoprivrednici već desetljećima bezuspješno pokušavaju
zaštititi, trogodišnja borba s institucijama Nikole Vidakovića,
direktora poljoprivredne zadruge iz Lovinca, uskoro će se pozitivno
okončati. Kako nam je rekao tridesettrogodišnji Vidaković, uskoro se
vodenasti krumpiri iz drugih krajeva Hrvatske neće moći prodavati pod
»ličkim«.
»Postupak zaštite
bit će dovršen do kraja godine, a zajednički projekt s Ministarstvom
poljoprivrede, Agronomskim fakultetom i brojnim stručnjacima je pri
kraju realizacije. Lički krumpir će postati proizvod s geografskim
podrijetlom, tako da ćemo pravno moći progoniti sve krivotvoritelje
ličkog krumpira«, naglasio je Vidaković.
Kao malo koji
agronom, po završetku fakulteta, u maloj, ratom uništenoj općini
Lovinac prihvatio je izazov i stao na čelo tek osnovane Poljoprivredne
zadruge. Tada mu je bilo 26 godina, a ljubav prema rodnom kraju dala je
rezultate.
Vidaković je raznim projektima prerastao okvire i
granice općine i zainteresirao cijelu Liku. Sa svojih četrnaest
zadrugara ove godine zasijao je više od 70 hektara konzumnog krumpira i
10 hektara kvalitetnog sjemenskog krumpira. Proizvodnja za koju već sad
ima osiguran plasman temelji se na autohtonosti i tradiciji kraja.
Očekuje se prinos veći od tisuću tona sjemenskog krumpira.
Dio
sjemenskog krumpira će se usmjeriti za vlastite potrebe zadrugara, a
najveći dio već je dogovoren za šire hrvatsko tržište, te Sloveniju,
BiH i Srbiju. Plasman konzumnog krumpira ugovoren je s trgovačkim
lancem Konzum.
Poljoprivredna zadruga »Lovinac« upisana je u
Upisnik proizvođača sjemenskog krumpira pri Ministarstvu poljoprivrede.
Iako je konkurencija velika, posebno zbog uvoza sjemenskog krumpira,
tvrdi Vidaković, njoj će se suprotstaviti kvalitetom. »Cilj nam je
proizvodnja sjemenskog krumpira za velike proizvođače. Unatoč
kontinuiranom povećanju cijena goriva, a ranije i višestrukom povećanju
cijena mineralnog gnojiva, pokušat ćemo biti konkurentni na tržištu«.
Dugoročni
projekti predviđaju najveći plasman konzumnog krumpira za turističko
tržište. Tako se već razmišlja i o realizaciji projekta cjelogodišnjeg
turizma Sveto Brdo, a naziru se i vizije završnih proizvoda od
krumpira, kao tvornica čipsa i dr. Glavni cilj te zadruge je da se kroz
nekoliko godina kapacitet znatno poveća, da se napuni skladište u kojem
se može uskladištiti 2800 tona krumpira. Oštećeni krumpir će završiti u
proizvodnji stočne hrane. Zadruga trenutačno ima šest zaposlenih uz
vanjske suradnike. Uskoro će posao moći dobiti još jedan mlađi agronom.
Posebnu pozornost direktor Vidaković poklanja educiranju vlastitih
zadrugara.
»Dobro nam je došao svaki novi zainteresirani
zadrugar, ali pod određenim uvjetima. Tražimo kvalitetu kojom ćemo
konkurirati na tržištu, a kvaliteta se može postići samo modernizacijom
za koju su potrebna ulaganja, poglavito u opremu«, kaže Vidaković.
www.vjesnik.hr
|
