|
Godišnji urod od 300 tona limuna trune po skladištima |
 Iako bi ta količina bila dostatna da pokrije veći dio hrvatskog tržišta, u Visu se i dalje kupuje uvozni limun sumnjive kvalitete od 16 kuna po kilogramu.
VIS - Sredozemno podneblje, ekološki prihvatljiv način proizvodnje te količina uroda bili su glavni parametri za uvrštavanje otoka Visa na međunarodnu listu najpoznatijih lokaliteta po uzgoju limuna. Unatoč nedostatnim količinama vode kao najvećoj prepreci daljnjem širenju plantažnog uzgoja, na Visu je zasađeno 7000 rodnih stabala tog južnog voća, čiji se godišnji urod penje i do 300 tona kvalitetnog ploda. Iako bi ta količina bila dostatna da pokrije veći dio hrvatskog tržišta, viški limun ne pronalazi put ni do otočana niti do tamošnjih trgovina, u kojima se kilogram uvoznog limuna sumnjive kvalitete prodaje za 16 kuna. Hrvatski stručnjaci za agrumarstvo ističu kako se kakvoća uvoznog limuna, čiji se uzgoj pospješuje uporabom kemijskih pripravaka, ne može uspoređivati s viškim agrumom koji je, bez korištenja štetnih kemijskih stimulansa, uzgojen u idealnim klimatskim uvjetima. Osim za sok i začin, limun se sve više koristi i kao jestivo voće upravo zbog djelotvorne tvari u plodu, a to je vitamin C (askorbinska kiselina), koji sprječava infekcije i jača imunitet. Iako postoji plan podizanja više desetaka novih hektara za plantažni uzgoj tog južnog voća na Visu, a pronađeno je i alternativno rješenje za osiguranje dovoljne količine vode, tamošnji poljodjelci nisu zainteresirani za daljnje širenje uzgoja, jer ne znaju što učiniti ni gdje plasirati 300 tona godišnjeg uroda.
Višani koji imaju plantaže limuna ne mogu se riješiti tržnih viškova, jer se nijedna tamošnja poljodjelska tvrtka ne bavi otkupom tog agruma, pa veći dio uroda trune u skladištima i pod stablima. Uspiju se prodati tek neznatne količine ploda, ali za dvostruko manju cijenu u odnosu na uvozni limun. Čaša "uvozne" limunade u viškim ugostiteljskim objektima prodaje se od 10 do 12 kuna, a za tu cijenu mogla bi se kupiti gotovo dva kilograma domaćeg limuna. Kad bi viški ugostitelji imali mogućnost da u maloprodaji nabave domaći limun, njihova bi zarada na jednoj limunadi bila dvadeseterostruka, jer bi u jednu čašu "viške limunade" uložili tek 50 lipa ili dvadeset puta manje od prodajne cijene u restoranima i kafićima.
www.vjesnik.hr
|
