Hrvatska od voća iz vlastite proizvodnje, nakon mandarina, od nedavno ima dovoljno i jagoda. Osim domaćih jagoda, na tržištu ima i jagoda iz Španjolske, Italije, Turske i Maroka, ali bez okusa i mirisa, samo s bojom.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), kazao nam je da su prije šest, sedam godina jagode na domaćem tržištu gotovo u potpunosti bile iz uvoza, a onda su domaći proizvođači, uz pomoć HVZ-a, pokrenuli »domaće plantaže jagoda«.

Dodao je da se domaća proizvodnja jagoda godišnje povećava za 100 hektara. Najviše jagoda proizvodi se u zagrebačkome prstenu, potom u Vrgorcu, a od nedavno i u Liki i Gorskom kotaru. »Riječ je o brzo isplativom poslu, jer se uloženi trud vraća za tri do četiri mjeseca«, kaže Ivković.

»Osim toga, jagode iz Like i Gorskog kotara dolaze tridesetak dana kasnije na tržište te imaju veću cijenu jer se prodaju u vrijeme turističke sezone«, napominje Ivković. U Hrvatsku se godišnje uveze 2,5 milijuna sadnica jagoda, a na pola hektara zemljišta može se, uz primjenu vrhunske tehnologije, dobiti 30 do 40 tona jagoda.

Ta računica u uzgoju jagoda, kaže Ivković, je mnogima postala dodatni izvor prihoda, pa se jagode sve češće sade i iz hobija.

S druge strane, na domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno 50 do 60 posto jabuka, samo 10 posto krušaka, a šljiva ovisno o godini. Dakle, jedne godine dovoljno, a druge gotovo ništa.

U HVZ-u smatraju da je izlaz u ujedinjavanju proizvođača voća, jer je usitnjena proizvodnja preskupa.

Prema statističkim podacima, voćarstvo zauzima 69.000 hektara ili 2,2 posto od ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje. Oko 95 posto voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je najčešće riječ o usitnjenoj i neproduktivnoj proizvodnji, koja nije u funkciji tržišta koje je neorganizirano.

Uvjeti za proizvodnju voća postoje u cijeloj zemlji, s obzirom na klimu i tlo, osim na planskim područjima s nadmorskom visinom iznad tisuću metara. Hrvatska je jedna od rijetkih europskim zemalja koja bi mogla proizvoditi gotovo sve vrste voća, od suptropskih kultura agruma i maslina, do svih vrsta kontinentalnog jezgričavog, koštičavog, jezgrastog i jagodičastog voća.

Upravo u tim proizvodnjama, jedno obiteljsko gospodarstvo može zaposliti dvije osobe, na površini od dva do šest hektara, s obzirom na to da u širem prosjeku ostvaruje 30 puta veći prihod, 20 puta veći dohodak i 15 puta veću dobit nego na istim ratarskim površinama.

Ali je za uzgoj voćnjaka u odnosu na ratarske kulture, u prvom redu pšenicu i kukuruz, potrebno više znanja, ali i truda. Voćnjaci ne trpe nerad, odnosno ulazak u polje od dva do tri tjedna godišnje.

No, podizanjem nasada ubrzava se razvoj, smanjuje uvoz, povećava izvoz te povećava zapošljavanje u nizu pratećih djelatnosti, kao što su kemijska industrija, građevinarstvo, proizvodnja strojeva i opreme, prijevoznih sredstava, zatim distribucijska mreža trgovina i restorana.

Hrvatska bi vrlo skoro mogla imati dovoljno kapaciteta za skladištenje domaćeg voća pod kontroliranim uvjetima. Da bi se to ostvarilo, država je osigurala sredstva za potporu gradnje takvih skladišta u iznosu od pet milijuna kuna.

Uz potporu države, u protekle tri godine sagrađeno je osam hladnjača s kontroliranom atmosferom (ULO hladnjače) i osigurano 33.000 od potrebnih četrdesetak tisuća tona skladišnog prostora.

To se može učiniti relativno brzo, ali treba voditi računa da se ne sagradi previše kapaciteta i da se ULO skladišta dobro rasporede, upozorava Ministarstvo poljoprivrede, koje u ime države sudjeluje u projektu gradnje skladišta. Ministarstvo, naime, za gradnju hladnjača bespovratno daje do 25 posto vrijednosti investicije, najviše do 2,5 milijuna kuna.

Gradnja skladišta s kontroliranom temperaturom, vlagom i sl. od iznimne je važnosti za domaću proizvodnju voća, poglavito jabuka, jer proizvođačima omogućuje da voće prodaju tijekom cijele godine, a ne u sezoni berbe kad mu je cijena najniža.

Zahvaljujući sagrađenim ULO hladnjačama, prošle je godine u Hrvatsku uvezeno dva i pol puta manje jabuka nego godinu prije.

www.vjesnik.hr