DONJI MIHOLJAC - Slavonski voćari konačno se sve češće okreću uzgoju kultura koje do sada i nisu bile karakteristične za to uglavnom ratarsko područje. Kada su prije pet godine braća Goran i Vedran Aladić odlučili zasaditi kupinjak, mnogi su ih gledali s nevjericom. Prvo, početno ulaganje je bilo visoko, zatim kupina traži gotovo cjelogodišnju njegu i zaštitu, berba traje 90 dana, postoji li uopće tržište u Hrvatskoj za tu vrstu voća, što s kupinama koje se ne prodaju - sve su to bili argumenti skeptika koji su ih pokušali odgovoriti od te investicije. Unatoč tome, braća Aladić nisu odustajala i danas su ponosni vlasnici obiteljskog kupinjaka koji se prostire na površini od jednog hektara i godišnje daje urod veći od 12 tona.

- Početno ulaganje iznosilo je dvadesetak tisuća eura, dosad smo zasadili 2.200 sadnica thornfree kupina koje, ako se uredno o njima brine, daju i do 8 kg ploda po grmu - ispričao nam je Goran, stariji od braće Aladić.

Održavanje kupinjaka nije nimalo jednostavno. Rezidba traje od ožujka do studenog, potrebno je osigurati navodnjavanje, a najveći posao slijedi kada dođe vrijeme berbe koje ovisi najviše o vremenskim uvjetima. Kako je ove godine bilo mnogo sušnih i vrućih dana i berba je krenula nešto ranije nego prijašnjih godina. Uputili smo se u kupinjak i tamo zatekli mlađeg brata Vedrana s nadničarima.

- Kupina se bere isključivo ručno. U tih 45 dana koliko traje berba, svakodnevno je potrebno prijeći cijeli kupinjak i pobrati one plodove koji su u međuvremenu dozreli. Naravno, one veće i bolje kvalitete beremo posebno i prodajemo kao konzumnu kupinu, dok od ostatka pravimo džem i vino koje preko našeg obrta Laetitia također plasiramo na tržište - kaže Vedran, pozorno birajući plodove koji će uskoro završiti u nekom od trgovačkih lanaca kao konzumna kupina.

Kupina je iskoristiva 100 posto i ljekovita

Malo je poznato da se biljka kupine može iskoristiti gotovo 100 posto. Osim plodova, vrlo dobro na tržištu prolaze i čajevi od kupinovog lišća i korijena. Posebna je priča ljekovita vrijednost kupine. Tako su, primjerice, američki znanstvenici dokazali da bobičasto voće, a pogotovo kupina, svojim antioksidansima snažno djeluje protiv raka. Kod nje je pritom glavni tamni pigment antocijanin. Pokusi na životinjama pokazuju da se uvrštenjem kupina u jelovnik smanjuje učestalost raka jednjaka za 60 posto a, pojava raka debelog crijeva za 80. Također, kupina potiskuje rak usne šupljine i neke druge tumore.

www.glas-slavonije.hr