|
A novac bi mogao rasti na stablu |
Bez obzira na lijepe
želje da hrvatski proizvodi krase naše stolove, stanje u domaćem
voćarstvu je iznimno nepovoljno. Hrvatska proizvodi dostatne količine
jedino mandarina i, u posljednje vrijeme, jagoda. Porazno je što na
domaćem tržištu iz vlastite proizvodnje zadovoljavamo 50 do 60 posto
potreba za jabukama i samo 10 posto za kruškama. Voćnjaci u
Hrvatskoj zauzimaju oko 43.000 hektara ili 3,5 posto poljoprivredne
proizvodnje, što je vrlo mali postotak kada se uzme u obzir činjenica
da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju
voćarske proizvodnje, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog voća.
Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi oko 180.000 tona, pri čemu
je oko 95 posto voćnjaka u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava.
Od srpnja 2004.
godine na snazi je Operativni program podizanja višegodišnjih nasada;
od tada je podignuto 7500 hektara novih nasada, a planira se 15.000.
Tek kada ta stabla počnu davati plod, dogodit će se značajniji pomaci u
proizvodnji nekih vrsta voća. Primjera radi, u Splitsko-dalmatinskoj
županiji u tijeku su pripreme za podizanje novih 46 hektara nasada
trešanja, sa 120.000 stabala koje podiže tvrtka Vrni. Riječ je o
najvećem nasadu trešanja u Europi.
“Procjenjuje se da bi Hrvatska
mogla izvoziti voća u vrijednosti oko 400 milijuna američkih dolara i
da bi uz to imala dostatne količine za domaće tržište. Međutim, u ovom
trenutku u potpunosti smo ovisni o uvozu voća”, ističe Danica Poparić
Majić iz HGK-a.
Uvoz voća 2006. godine iznosio je 170.012 tona ili
122.049.081 dolar, a izvoz samo 26.926 tona, odnosno 13.058.260 dolara.
Pokrivenost uvoza izvozom kod voća je iznosio samo 16 posto, dok je taj
postotak kod voćnih prerađevina nešto povoljniji i iznosi 23 posto.
Poduzetnici
kao izvore financiranja najčešće koriste sredstva Županije i lokalne
samouprave, zatim vlastita sredstva te sredstva iz sustava državnih
poticaja.
“Poduzetnik ima razne mogućnosti potpore. Međutim, jako
je slaba koordinacija između Splitsko-dalmatinske županije, koja je
namijenila novac za poticanje proizvodnje raznog voća, i lokalne
zajednice. Dio tog novca koji je namijenjen vrgoračkom području,
primjerice, lokalne vlasti su preusmjerile samo u vinogradarstvo. Na
taj način je moja tvrtka, kao najveći proizvođač jabuka u županiji,
ostala bez poticaja”, ističe Lujo Mihaljević, vlasnik tvrtke
LM-Commerce.
www.privredni-vjesnik.hr
|
