 Trojnim sporazumom,
koji su jučer potpisali ministar poljoprivrede Petar Čobanković,
Ljiljana Gašparec Skočić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za
vinogradarstvo i vinarstvo, i Mladen Žinić, ravnatelj Instituta “Ruđer
Bošković”, otvorena je nova stranica u analitici hrvatskih vina
primjenom izotopnih metoda koja se u zemljama EU primjenuje već
dvadesetak godina.
Analiza u Hrvatskoj
S
tim je projektom, u čiju je opremu investirano 350.000 eura, moguće
potpuno pouzdano odrediti zemljopisno porijeklo i autentičnost vina,
nadzirati sljedivost ekološke proizvodnje, otkrivati patvorenja te
kontrolirati ukupnu kakvoću kako domaćih, tako i uvoznih vina,
pojasnila je Gašparec Skočić, ističući da krivotvoritelji vina konačno
odlaze u prošlost. Dodala je da prestaje potreba slanja uzoraka vina na
ocjenu u inozemstvo, a Zavod još jedanput potvrđuje svoju
vjerodostojnost i na međunarodnoj razini. “Sa 800 zaposlenika, među
kojima je 350 doktora znanosti i 200 mladih istraživača, ‘Ruđer’ uz
znanstveno-obrazovnu dimenziju mora biti i servis gospodarstvu, posebno
njegovim razvojnim ambicijama”, objasnio je razloge uključivanja
ravnatelj Instituta gdje će se nuklearnom magnetnom rezonancijom
određivati omjeri deuterija i vodika u vinu. Ministar Čobanković
podsjetio je pak da je Hrvatska prije jednog stoljeća imala čak 200.000
hektara vinograda koji su uglavnom nestali. Unatrag nekoliko godina,
kroz operativni program podizanja trajnih nasada, stabilizirane su
površine na oko 30.000 ha. Uvoz grožđa za preradu u vino lani je
iznosio oko 350 vagona, a ove jeseni samo 80 vagona. Hrvatska, prema
podacima službene statistike, godišnje u prosjeku proizvede između 500
i 700 tisuća hektolitara vina, za 2006. proizvodnja je iznosila 587,77
tisuća hektolitara. Koliko vina završi na crnom tržištu pouzdanih
podataka nema, no procjene spominju vrlo visokih 30-50 posto. Podatak
koji je objavila Europska komisija ilustrativno potvrđuje dvojbe o
razini crnog tržišta jer uz Hrvatsku za 2005. veže količinu od oko 1,6
milijuna hektolitara vina. Statistika je najveća boljka hrvatske
poljoprivrede. Svjedoči to i vinogradarsko-vinska razglednica. Tako je
u Upisniku proizvođača grožđa, vina i voćnih vina 30. lipnja 2007. bilo
evidentirano 15.676 hektara vinograda sa 74,262.211 rodnih trsova koje
je obrađivalo 16.184 proizvođača.
Veliki poticaji
Statistički
ljetopis za 2006. pak spominje 30.000 hektara i 118 milijuna trsova,
dok ortofoto snimanje terena zbog izrade katastra, provedeno po nalogu
Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, iznosi da je u 15
županija (do 24. kolovoza 2007.) evidentirano 19.480,50 hektara
vinograda. Podizanju novih vinograda aktualna Vlada dala je velik
poticaj pa je, tvrde u resornom ministarstvu, u razdoblju 2004. – 2007.
podignuto 5750,42 hektara mladih vinograda. Najviše na području Istre,
čak 1202 ha, te Osječko-baranjske županije gdje se novi vinogradi
prostiru na 853,59 ha. Do kraja lipnja 2007. u promet je stavljeno
333.817 hl vina, dominirala su kvalitetna (60%), udjel stolnih iznosio
je 29%, a vrhunskih vina bilo je samo pet posto. Hrvatska i dalje
bilježi visok deficit u vinskoj robnoj razmjeni. Prvo polugodište
završeno je uz uvoz 80.825 hl, dok je izvoz iznosio 17.028 hl. Slaba
utjeha domaćim vinarima je činjenica da su u uvoznim količinama
vrhunska vina imala samo jedan posto udjela, dok je u izvozu hrvatskih
vina vrhunskih bilo 14 posto. Pogotovo zna li se da je još 2002. godine
u izvoz otišlo 111.682 hl vina, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U HZVV-u
kažu da su 643 proizvođača zaštitila kontrolirano porijeklo za čak 1873
vrste vina. Najveća proizvodnja vina (27%) odnosi se na graševinu,
malvazija čini 11 posto, a plavac mali 9 posto svih količina u
godišnjoj proizvodnji vina. Društvo enologa od svog osnutka 1997.
pokušava animirati vinare za ocjenu berbe. Tako su za berbu iz 2006.
vina Slavonije, Baranje i sjeverozapadne Hrvatske dobila peticu, vina
Istre i Hrvatskog primorja četvorku, a iz Dalmacije su ocijenjena sa
3-3,5. U društvu kažu da je za nisku ocjenu dalmatinskih vina više
‘zaslužan’ malobrojan odziv vinara nego kakvoća vina. U tom području,
ističu, još nije prevladan nemušti strah od konkurencije, vinari
Dalmacije nerado šalju svoja vina na ocjenjivanje.
Proizvodnja vina
Vinogradarski katastar - 19.480,50 ha
Novi vinogradi - 5750,42 ha
Promet vina do 30. lipnja - 333.817 hl
Izvoz vina do 30. lipnja - 17.028 hl
Uvoz vina do 30. lipnja - 80.825 hl
www.poslovni.hr
|
