|
Širenje uzgoja gastronomskih puževa u Hrvatskoj |
 ZAGREB - Trenutačno se u Hrvatskoj organiziranim uzgojem gastronomskih puževa u cjelovitom biološkom ciklusu bavi 75 ljudi. Tvrtka »Helicikultura« iz Matulja najstarija je u Hrvatskoj koja se bavi uzgojem puževa, pokretanjem novih proizvođača i zajamčenim otkupom svih proizvedenih količina puževa. Voditeljica prodaje »Helicikulture« Alma Cvjetković kaže da su, prema bazi podataka kojima oni raspolažu, ove godine od uzgajivača otkupili 55 tona puževa. »Kad farme naših uzgajivača dođu do punog režima rada, za 3,5 do četiri godine, očekujemo ukupni prirast od oko 270 do 300 tona«, kaže Cvjetković, dodavši da uzgajivačima, ako s »Helicikulturom« surađuju pod propisanim uvjetima, jamče otkup kompletne proizvodnje po tržišnim cijenama koje su dane godine izglasane na europskim burzama. »Na burzi puževa u Cherascu u Italiji, koja se održava tijekom rujna svake godine, i sami imamo pravo glasa«, kaže Cvjetković.
 Pužarstvo u Hrvatskoj svakako ima tendenciju širenja. Najveće zanimanje za uzgoj puževa bilo je 2002. i 2003., kada je izašla knjiga »Vodič za uzgoj puževa«, što je bio prvi spomen te djelatnosti u Hrvatskoj. Zanimanje je danas nešto manje, ali je stalno. Cvjetković kaže da je Hrvatska prirodno stanište puževa i u njoj je moguć uspješan uzgoj, a i činjenica da državne ustanove i banke prepoznaju tu djelatnost kao profitabilnu i pomažu je u mnogočemu svakako ohrabruje one koji su voljni dodatno zarađivati.
Puževi su proizvod koji ima široko i otvoreno europsko, ali i svjetsko tržište, te na taj način za njegovo širenje i u Hrvatskoj ima dovoljno prostora.
Što se tiče gastronomske vrijednosti puževa, oni su najtraženiji i najcjenjeniji u Italiji i Francuskoj. Puž je visokovrijedna namirnica, koja sadrži između 12 i 15 posto proteina, a postotak masti je samo 1,7 posto (ovisno o vrsti), pa ga se može čak usporediti s nemasnom bijelom ribom.
Pužarstvo je profitabilna dopunska djelatnost koja ljudima ostavlja dovoljno vremena da se bave poslom s punim radnim vremenom, a i zarada je sezonska (proljeće i jesen su berbe). Temeljna znanja iz poljoprivrede dovoljna su za bavljenje ovom djelatnošću, kaže Cvjetković.
www.vjesnik.hr
|
