|
U Hrvatskoj proizvedeno 3000 tona biodizela |
 Modibit d.o.o. iz
Ozlja i Vitrex d.o.o. iz Virovitice jedini su proizvođači biodizela
kojeg koriste, ali tek u u probnoj fazi, transportna poduzeća ZET u
Zagrebu i Samoborček d.o.o. Od travnja do rujna ove godine u Ozlju je
proizvedeno 2600, a u Virovitici 250 tona ovog goriva iz uljane repice
koje je u Hrvatskoj prvi put za potrebe prerade u gorivo zasijano na
1315 ha. Od 1. srpnja za uzgoj uljane repice koja će se dalje
prerađivati u biodizel, uvedeni su poticaji od 300 kuna po ha što je
približno kao i u Uniji gdje iznose 45 eura. Međutim, distributerima se
ne isplati stavljati to gorivo na tržište jer to bi za njih bio čisti
gubitak, smatraju stručnjaci Instituta Hrvoje Požar, jer nema kažu kod
biogoriva poreznog rasterećenja.
Iako se biodizel kao
jedan od energenata proizvedenih iz obnovljivih izvora može proizvoditi
i iz suncokretova ulja i soje, ove su kulture potrebne za prehranu,
konstatirano je i na Europskom forumu o obnovljivim izvorima energije.
Upravo je ovaj Forum u organizaciji HGK, trebao odgovoriti kako domaći
energetski sektor prilagoditi zahtjevima EU prema kojima Hrvatska mora
potrošiti barem 60.000 tona biodizela godišnje, a kada uđe u EU i
daleko više. To bi značilo, što se tiče biodizela, da prinos uljane
repice mora biti barem tri tone po hektara za razliku od sadašnje
nepune dvije tone.
Promicanje korištenja biogoriva i drugih obnovljivih
energenata za transport, osigurat će se, tumači Igor Raguzin, voditelj
Odsjeka OIE u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, kroz
propise na području zaštite okoliša i energetike. Pravilnik za
biogorivo još nije donešen i prema obečanjima iz ministarstva, trebao
bi stupiti na snagu iduće godine kada bi udio biodizela u dizel gorivu
morao sudjelovati s najmanje 2,5 posto. Osim prve tvornice Modibit te
Vitrexa koji se tek uhodava, biogorivo bi se od iduće godine trebalo
proizvoditi i u Vukovaru gdje se gradi pogon godišnjeg kapaciteta
35.000 tona, te na još nekoliko lokacija i to u Otoku, Novskoj i
Obrovcu gdje bi bili u pogonu novi kapaciteti već druge generacije.
Novi projekti realiziraju se iz više izvora. Tako se iz državnog
proračuna potiče subvencijama proizvodnja opreme, zatim iz HBOR-ovih
kredita i kredita ostalih komercijalnih banaka, međunarodnih programa
pomoći te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Fond za
zaštitu okoliša može sa svojim sredstvima sudjelovati do 40 posto, a na
otocima i do 60 u ukupnoj investiciji svih onih projekata koji su
namijenjeni obnovljivim izvorima energije. U moderno i potpuno
automatizirano postrojenje u Ozlju, ukupne vrijednosti šest milijuna
eura, također je sudjelovao Fond sa svojim sredstvima kao i u gradnji
tvornice u Virovitici i Vukovaru. A i od ukupnog broja projekata od
2000. do 2007. godine, najviše ih je bilo iz područja biomase i
proizvodnje biodizela. Fond je dosada objavio dva velika natječaja za
dodjelu sredstava za financiranje projekata OIE, a novi se natječaj
priprema objaviti u travnju iduće godine.
www.poslovni.hr
|
