Nedorečenost zakonskih propisa u pogledu registracije i plasiranja proizvoda na tržište, nerazumijevanje državnih institucija, nedostatna sredstva za održivost proizvodnje ljekovitog bilja i podizanje konkurentnosti, poteškoće kod zakupa zemljišta i skupljanja samoniklog bilja, samo su neki od problema s kojima se suočavaju hrvatski proizvođači ljekovitog i aromatičnog bilja. Kako bi se uredilo zakonodavstvo, posebno u području registracije proizvoda i njegova plasiranja na tržište, potrebno je donijeti pravilnike o ljekovitom bilju i čaju, kaže Boris Filipaj iz Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ta je Grupacija uputila zahtjev za uključivanje i u europski pretpristupni fond IPARD. Iako nije dovoljno poznato u javnosti, ljekovito i aromatično bilje ima veliku ulogu u hrvatskoj poljoprivredi. U pozitivnoj vanjsko trgovinskoj bilanci vrijednost izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja iznosi šest milijuna američkih dolara, a uvoza tri milijuna dolara. Vrijednost otkupljenog i prodanog ljekovitog bilja za uporabu u parfumeriji, farmaciji i u slične svrhe od domaćinstava, tvrtki i zadruga iznosi 10 milijuna kuna. Kako je istaknuo Filipaj, Hrvatska je i značajan proizvođač kamilice koja čini 85 posto ukupne proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja.

Važan je povratak prirodi

Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu neprekidno rastu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2002. godini bilo zasijano 2622 hektara aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na 4420 hektara. Pritom su ponajviše zasađene kamilica, kadulja, lavanda, menta, buhač, mažuran, korijander i vrijesak, a u posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo tržišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom koja je postala pravi hit u svijetu.

Govoreći o tome kako se mijenja svijest o važnosti nasada aromatičnog i ljekovitog bilja u Hrvatskoj, Filipaj je ustvrdio kako je vrlo važan povratak prirodi, kroz koji će se koristiti hrvatske komparativne prednosti. “Unatoč povećanju zasijanih površina, ipak je nedovoljna proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja. Ako se u skorije vrijeme ne dobiju veći državni poticaji za njihovu proizvodnju, takve biljne kulture se više neće proizvoditi, a to će prouzročiti veliku štetu”, rekao je Filipaj, dodavši kako proizvodnji ljekovitog bilja i ekoloških proizvoda treba dati značaj kakav im daju i ostale razvijene zemlje. Filipaj smatra da u Hrvatskoj treba proizvoditi i revitalizirati zapostavljene kulture te napraviti probne nasade kako bi se procijenila ekonomska opravdanost sadnje takvih biljnih kultura.

Smanjenje državnih poticaja

Proizvođači i prerađivači ljekovitog i aromatičnog bilja nezadovoljni su i zbog smanjenja državnih poticaja za ekološku proizvodnju. Tako je, primjerice za nasad kamilice poticaj smanjen sa 3000 na 1800 kuna, pa stoga proizvođači gube interes za proizvodnju te ljekovite biljke, navode u Grupaciji za proizvodnju i preradu aromatičnog i ljekovitog bilja HGK. Osim toga, smanjuje se i broj poljoprivrednih površina ljekovitog bilja kao i uzgoj više vrsta takvog bilja.Kako ističu u Grupaciji, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja mora biti ravnopravan s nekim drugim kulturama, primjerice maslinama. Naime, proizvođači ljekovitog bilja smatraju da bez državne pomoći danas ne bi bilo maslinika, nasada voća i vinograda. Kako je istaknuo Filipaj, da bi se unaprijedila proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja u Hrvatskoj, potrebno je povećati proizvodnju plantažnog ljekovitog bilja u područjima gdje se tradicionalno proizvodi ljekovito bilje, primjerice u Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Osim toga, treba organizirati i plantažiranje ljekovitog bilja na priobalju i otocima, od Istre preko zaleđa Zadra, Šibenika i Splita sve do ušća Neretve, zaključio je Filipaj.

Proizvođači i prerađivači

Grupacija za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja pri HGK-u osnovana je 1999. godine s ciljem predlaganja mjera ekonomske politike, izmjena i dopuna postojećih pravnih propisa i koordinacije članica unutar Grupacije kao što je organiziranje zajedničkog nastupa na sajmovima, te povezivanje članica s organima državne uprave i znanstvenim institucijama. Za novog predsjednika Grupacije za proizvodnju i preradu ljekovitog i aromatičnog bilja izabran je Nikola Nemčević iz tvrtke Jan Spider.