Stručnjaci članica Europske unije nisu uspjele postići dogovor o odobravanju nove vrste genetski modificiranog krumpira. Biotehnološka industrija čeka od srpnja da EU odgovori na zahtjev njemačkog proizvođača kemikalija BASF-a da se odobri upotreba njegovog gm krumpira za proizvodnju stočne hrane. Stručnjaci EU nisu uspjeli usuglasiti stavove o zahtjevu koji uključuje i toleriranje "sporadične prisutnosti" 0,9 posto genetski modificiranih organizama na općem tržištu prehrambenih proizvoda u EU. To znači da se gm-krumpir ne bi smio namjerno uključivati u ljudski lanac prehrane, ali bi se toleriralo nehotično uključivanje njegovih ostataka.

Sitni proizvođači krumpira u Lici već su poodavno izvadili i spremili gomolje. Rod je slab ove godine zbog suše. Usto, na krumpir su navalili miševi zbog nedostatka vlage pa su ga seljaci i prerano izvadili iz zemlje, koja je još bila topla. Na krumpirištima većih proizvođača koji proizvode u sklopu Poljoprivredne zadruge u Lovincu krumpir se još vadi. Zemlja se ohladila i on će biti bolje kvalitete nego krumpir malih proizvođača, koji će ga prodavati na tržnici. Već nekoliko tjedana prodaje se na tjednom sajmu u Gospiću, i to po tri kune.

PETROVA GORA Franjo i Štefica Korade iz Petrove Gore radili su u inozemstvu kao ugostitelji, a prije dvije godine, promatrajući neiskorišteno zemljište pokraj svoje kuće, odlučili su početi uzgajati bijeli sljez. Potpisali su ugovor s tvrtkom Suban iz Samobora koja otkupljuje ljekovito bilje i zasadili bijeli sljez na 5000 četvornih metara zemlje, a danas jedini u Zagorju uzgajaju bijeli sljez na čak 15.000 kvadrata. Bijeli je sljez jestiva biljka i lijek protiv bolesti dišnih putova. Posebno je ljekovit sljezov korijen, no iskoristivi su i listovi i cvjetovi. Sljez je poznat i cijenjen tisućama godina - kaže gospođa Štefica. Bračni par Korade u uzgoju sljeza ne koristi se umjetnim sredstvima i inzistira na ekološkoj proizvodnji. Nakon oranja u svibnju i lipnju prošle godine zasadili su 70.000 sljezovih sadnica.

Na obiteljskom gospodarstvu Vladimira Gadže, u Retkovcima, jučer je izvađen batat, jedinstvena i visokovrijedna povrtlarska kultura, čiji su prinosi izvan svih očekivanja. Naime, DC Vukovarsko-srijemske županije u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Ergele Višnjica, koja je 2006. u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu počela komercijalnu proizvodnju batata, a danas pribavlja izvozne dozvole i povećava proizvodnju, organizirao je sredinom svibnja pokusno polje na obiteljskom gospodarstvu Gadže. Slatki je krumpir, 550 prijesadnica batata, u nešto više od dva sata, tada, posađeno prvi put u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na površini od 1.150 četvornih metara.