Unatrag nekoliko godina, poljoprivrednici koji siju trave u monokulturi, talijanski ili engleski ljulj su suočeni s dilemom da li u slučaju visokih ljetnih temperatura i izostanka oborina, ići sa prihranom dušičnim gnojivom ( KAN-om). Djelovanje primijenjenog gnojiva ovisi često o pojavi ljetnih lokalnih oborina koje znadu i zaobići određena područja iako se čini da se „nebo sprema na kišu“.

Prihrana KAN-om u nedostatku oborina kod visokih temperatura ne daje rezultat, pa imamo dva neuspjeha : nemamo krme, a potrošili smo plaćeno gnojivo uzalud. Moguće rješenje za uspješno usvajanje hranjiva je folijarna prihrana: UREOM,UANOM ili nekim drugim na tržištu prisutnim dušičnim folijarnim gnojivom.

Tekuća ili folijarna gnojiva djeluju neovisno o vlazi u tlu,usvajanje hranjiva je gotovo optimalno pa je sama učinkovitost takve gnojidbe još veća.

Svake godine poljoprivredni proizvođači žale se na prorijeđen sklop na pojedinim parcelama kukuruza. Upravo u ovoj razvojnoj fazi kukuruza, najlakše možemo prepoznati zbog kojeg je štetnika sklop prorijeđen. Štete koje učine zemljišni štetnici, sada se ne mogu popraviti. Da bismo izbjegli štete, prije sjetve trebali smo pregledati parcele na kojima je prošle godine opažena šteta, parcele na kojima je predusjev kukuruzu livada, lucerište ili jako zakorovljena parcela (zapuštena oranica). Međutim, uvijek postoji mogućnost da nas iznenadi pojava šteta na oranicama koje nisu bile zapuštene, niti preorane livade! U tlu žive i hrane se korijenjem biljaka zemljišni štetnici od kojih najveće štete nanose: žičnjaci, grčice i gusjenice sovica pozemljuša. Najznačajniji štetnici su žičnjaci. Žive u tlu 3-4 godine hraneći se korijenjem biljaka, katkada oštećuju sjeme ili pregrizu klicu, ubušuju se u gomolj krumpira i korijen mrkve.

Devedesetih godina prošloga stoljeća jedna je talijanska tvrtka zakupila u Istri sto hektara poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju bijelih šparoga. Unatoč velikim početnim ulaganjima, već su nakon tri godine napustili proizvodnju te diljem svijeta tražene kulture jer su izračunali da je proizvodnja donosila gubitke. ako nije mislio i Marko Hervojević iz Novog Sela kod Vinkovaca. Još dok je bio na privremenom radu u Njemačkoj, često je razmišljao o vlastitom biznisu u domovini, a s obzirom na to da je već imao dosta iskustva iz tamošnjeg povrtlarstva, otkrio je da bi proizvodnja šparoga mogla biti unosna.