|
Batat (Ipomea batatas L.) |
 Batat (Ipomea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s područja J.Amerike, koja se ipak najčešće uzgaja na jednogodišnji način. Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi. Batat može biti crvene, žute i narančaste boje. U Hrvatskoj je to povrće posve nepoznato, ali ga zbog njegovih hranidbenih karakteristika treba predstaviti široj javnosti. To je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće. Osim što je iznimnog okusa batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.). |
|
Opširnije...
|
|
|
Suludi europski propisi o veličini povrća |
 Europski birokrati proizvode stotine stranica apsurdnih i neprovedivih zakona koji bi, ako se primjene, paralizirali cijeli prehrambeni sektor, upozorio je iznijevši 34 primjera takvih zakona na stranicama dvotjednika Il Duemila Raffaele Costa, bivši talijanski ministar prometa u Ciampijevoj vladi i zdravstva u prvoj Berlusconijevoj vladi. |
|
Opširnije...
|
|
|
Batat iz suptropa u Podravinu |
|
 Batat (Ipomea batatas), koji je preko Portugala stigao iz Perua u Europu, a prije desetak godina i do Hrvatske, već je postao prepoznatljiv i na našim prostorima. Uostalom, o toj povrtnoj biljci kojom se danas prehranjuju milijuni ljudi u Kini i na afričkom kontinentu posebice o njezinim prehrambenim i zdravstvenim svojstvima koja su potakla i prve domać uzgajivače da se prihvate komercijalne proizvodnje u Višnjici kraj Slatine gdje se batat od prošle godine sadi na poljima tamošnje Poljoprivredne zadruge (tel. 033/401-650), vlasnice Ksenije Plantak. Za uzgoj te suptropske biljke na slavonskim poljima najzaslužniji je Želimir Bušić (mob. 091/4546-136), poznati stručnjak i praktičar, ali i zaljubljenik u poljoprivredu. S tolikim se zanosom posvetio uzgoju te kuluture da se već udomaćila krilatica Bušić tata hrvatskog batata.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Spašavanje varaždinskog zelja i vukovarske lubenice |
 KOPRIVNICA - Prvi hrvatski projekt spašavanja starih i genetski vrlo vrijednih vrsta povrća od izumiranja provest će se na području Koprivničko-križevačke županije. Ministarstvo poljoprivrede, križevačko Visoko gospodarsko učilište i Županija odlučili su pokrenuti pilot-projekt uz pomoć svih tamošnjih škola, čiji će učenici sljedeći tjedan u podravsko-prigorskim selima, od vrata do vrata, skupljati sve raspoloživo sjemenje autohtonih sorti povrća: cikle, graha, luka, kupusa, mrkve, paprike, rajčice, salate... Osnivanje domaće banke biljnih gena potaknula je, zapravo, Agencija za međunarodni razvoj Kraljevine Švedske. Sličan projekt provodio se sredinom 80-ih godina na području bivše Jugoslavije, ali banka domaćeg sjemenja u Beogradu nikad nije zaživjela.
|
|
Opširnije...
|
|
|
Slavonci će uz biofolije imati najzdravije povrće |
|
 SLAVONSKI BROD - Slavonski ratari, proizvođači povrća i voća uskoro bi mogli prvi u Hrvatskoj krenuti za svojim kolegama u Italiji i Europskoj Uniji u vezi s ekološki čistom proizvodnjom hrane na sasvim novim principima. Tvrtka Došen&Dabar, vlasnika Vladimira Starčevića, CTR (Centar za tehnološki razvoj) i županijski Ured za gospodarstvo brodsko-posavskom su klasteru proizvođača povrća doveli najbolje stručnjake milanskog sveučilišta i tvrtke Eko Gea iz Slovenije koji su im predstavili projekt pod nazivom “Revolucija u ekologiji”.
|
|
Opširnije...
|
| Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. |
|
«« Početak « Prethodna 11 12 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 51 - 55 od 56 |
Povrtlarstvo 
