|
Pčelarstvo: Trgovci uzimaju najveći dio kolača |
 GAREŠNICA - Milan Pastuović (60), inženjer poljoprivrede,
godinama se bavi pčelarstvom, no prvi ekološki pčelinjak
pokrenuo je 2001. Njegovi se pčelinjaci nalaze u šumama Krnjača i Garjevica, u
okolici Garešnice, a proizvodi med od šumskog
bagrema i od samoniklog šumskog bilja, imaju znak
ekoprozvoda i mogu se kupiti na specijaliziranim sajmovima i prodajnim
izložbama, ali i na kućnom pragu.
Može se preživjeti
- Supruga i ja imamo 130 košnica, a solidno bismo živjeli
kada bismo imali 400 košnica. No ohrabruje nas da ustrajemo
to što s plasmanom meda nemamo problema, prodamo a
i sve naplatimo - najviše preko Biovege i PIP-a, na
specijaliziranim sajmovima, a ostalo na kućnom pragu - kaže Pastuović.
Kako bi održali status ekološke proizvodnje imaju stalni
nadzor Hrvatskih šuma, a mjerodavne ustanove nadziru
proizvodnju svake godine. Pastuović dodaje kako nije lako
doći do certifikata za ekološke proizvode, pri čemu hvali
odnos županije, koja je puno pridonijela razvoju ekološke
proizvodnje.
To se posebice odnosi na plaćanje troškova nadzora i
certifikacije, što u drugim županijama nije slučaj.
Europa korak ispred
Proizvođači poput Pastuovića tvrde kako se u domaćem turizmu malo
koriste ekološki proizvodi na bazi meda. U Europi čak 15
posto stanovništva koristi ekološku hranu, kod
nas u Hrvatskoj samo tri posto.
Europljani sa sobom donose svoju
ekološku hranu, zato što mi to u ponudi
nemamo. Nismo zadovoljni ni s činjenicom da trgovci od prodaje meda
uzimaju najveći dio kolača.
Tako će i ostati sve dok se ne uvede izravni otkup od
proizvođača meda, što bi bilo najbolje za proizvođače i
potrošače ekološki prihvatljive hrane.
Vecernji.hr
|
