Proizvodnja meda postaje jakim izvoznim adutom

Na sajamskom prostoru u Gudovcu zatvoren je 5. meðunarodni pčelarski sajam, na kojem se pojavilo više od 70 izlagača iz Hrvatske i inozemstva.

Prema procjenama organizatora, ovogodišnju je manifestaciju razgledalo više od šest tisuća posjetitelja, a u prodajnom dijelu, na kojem je izložena pčelarska oprema i medni proizvodi, zabilježen je utržak od nekoliko milijuna kuna.

Tome su su svakako pridonijele i nešto popularnije cijene meda koji se prodavao po 25 kuna za kilogram, dok su meðu opremom najtraženije bile košnice te pojedini preparati za suzbijanje pčelinjih bolesti. U hrvatskom pčelarstvu stvari se mijenjanju na bolje, potvrdio je to i za otvaranja ovogodišnjeg sajma ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, i to podatkom prema kojem je lani izvezeno 2000 tona meda, a uvoz je bio gotovo deseterostruko manji.

To se pokraj ostalog pripisuje i sustavu poticaja koji su od 2007. godine desegnuli razinu od 50 milijuna kuna, što znači kako i država u pčelarstvu sve više prepoznaje jak gospodarski potencijal.

Dio dosadašnjih problema još nije iskorijenjen, potvrðeno je to i tijekom većine predavanja stručnjaka iz Austrije, češke, BiH te Hrvatske koji su bez obzira na različitost tematike redom upozoravali kako pčelarstvo konačno mora postati zanimanje - a ne hobi.

Time se i od proizvoðača meda traži sustavniji pristup bavljenju ovim poslom, posebice u stručnom usavršavanju, marketingu i brandiranju pojedinih proizvoda, time se istodobno “kupuje” ulaznica za uvrštavanje u krug proizvoðača koji mogu zadovoljiti potrebe najzahtjevnijih tržišta.

To prije, što su bez obzira na lošiju kakvoću i osjetno manju proizvodnju, medovi porijeklom iz nekih europskih, a li drugih zemalja cjenjeniji na tržištima nego oni hrvatskih proizvoðača.

Večernji.hr