Neobrađena zemlja neće se oporezivati, ali će vlasnici zapuštenog poljoprivrednog tla plaćati državi kaznu. Za pravne osobe predviđa se kazna od 10 tisuća do 50 tisuća kuna, a privatni vlasnici neobrađene zemlje izlažu se kazni od 2 tisuće do 50 tisuća kuna.

Kazna bi slijedila za sve one koji drže zakorovljeno zemljište dulje od jedne godine. Jasno, ako saborski zastupnici prihvate nacrt Zakona o poljoprivrednom zemljištu što ga je Vlada jučer uputila u saborsku proceduru.

Opredijelivši se za novčanu kaznu umjesto poreza, Ministarstvo poljoprivrede smatra da je izbjegnuta opasnost da bi Ustavni sud ponovno reagirao, nakon što je jednom već srušio porez na neobrađenu zemlju.

Iako je Vlada jučer bez primjedbi podržala tu varijantu zakona, teško je vjerovati da će sve zamisli HDZ-ova koalicijskog partnera HSS-a preživjeti predstojeću raspravu. Alternativa plaćanju poreza na neobrađenu zemlju je ponuditi državi otkup takvog terena.

U tom slučaju, kazna se neće plaćati.

Otkupom zemlje bavit će se posebna agencija, koja bi, po nekim procjenama, zapošljavala oko 200 ljudi.

Neki sindikati unaprijed su najavili protivljenje prijedlogu da se prodaja i zakup poljoprivrednog zemljišta prepuste lokalnoj samoupravi.
To bi mogla biti nova pljačka stoljeća, kazao je jedan od sindikalnih lidera.

Predlagatelji zakona tvrde da je smisao tih novih rješenja učinkovitije koristiti poljoprivredne resurse. Hrvatska raspolaže s oko 2,7 milijuna hektara, od kojih je 33 posto u državnom, a 67 posto u privatnom vlasništvu.

www.vecernji.hr