 Tradicionalno početkom studenoga uz kolinje počinje u slavonskim kućanstvima i spravljanje nadaleko najpoznatije slavonske kulinarske delicije kulena ili kulina, kako ga još u istočnim dijelovima ove regije nazivaju. Za ovaj hrvatski i slavonski brand pažljivo se biraju najkvalitetniji dijelovi svinjskoga mesa, a potom po samo vlasniku poznatoj recepturi spravlja kulen koji će nakon višemjesečnoga zrenja Slavonci gostima, prijateljima i poznanicima ponuditi u vrijeme žetvenih radova iduće godine.
Nova sezona proizvodnje kulena bit će obilježena i prvim markicama izvornosti kojima će se okititi kuleni proizvođača u Županji i Vinkovcima te Vjenceslava Hruške iz Bjeliševca nedaleko od Kutjeva. To znači da su ova tri proizvođača ispunili najstrože kriterije. Među stotinjak kockica koje valja besprijekorno posložiti da bi kulen bio vrhunski proizvod i ona je da se kulen spravlja u razdoblju od početka studenoga do konca veljače.
U obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Hruška pripremili su dovoljno sirovine, a prije dva mjeseca počeli su u poduzetničkoj zoni Kutjeva i s gradnjom pogona za proizvodnju suhomesnatih proizvoda. To će Hruški omogućiti nesmetan izvoz prije svega izvornog slavonskog kulena na zapadno europsko tržište. No kupcima će se nuditi i slavonska šunka, slanina, kobasice, kulenova seka, švargli i čvarci te, u suradnji s vinogradarima, i vrhunska kutjevačka vina. Uz vlastita sredstva i kredite Slavonske banke, kao i pomoć Grada Kutjeva te Požeško-slavonske županije, Hruška u gradnju objekta čiji se završetak očekuje koncem listopada 2009., ulaže tri milijuna kuna. »Za ovo sam se odlučio misleći na budućnost djece a već sada znam da će se sin nastaviti baviti ovim poslom«, objašnjava Hruška. »I dalje će se sve pa tako i kulen raditi isključivo na tradicionalan način, ali će posjetiteljima Kutjeva i okolice moji proizvodi biti pristupačniji«, priča Hruška. U novogradnji će se znatno povećati proizvodnja pa se već sada planira povećanje svinjskoga fonda koji će i dalje Hruška hraniti isključivo svojom domaćom hranom.
Pitali smo Hrušku i što misli o tvrdnjama koje se u posljednje vrijeme čuje da se kulen može proizvoditi tijekom cijele godine. »Industrija to čini i danas, ali to nije naš slavonski kulen koji spravljamo od studenoga do konca veljače i koji zri na prirodan način u prirodnim uvjetima«, odgovara Vjesnikov sugovornik.
»Ne treba tu otkrivati toplu vodu. Sve o načinu proizvodnje i njegovanju kulena rekli su naši stari od kojih sam i sam učio. Da se kulen može proizvoditi cijelu godinu, bez klimauređaja, kemije i drugih strojeva, onda bi ga svi radili«, zaključuje Hruška.
Vjesnik.hr |
