Svjetsko tržište halal proizvoda vrijedno je oko 500 milijardi dolara, a hrvatsko gospodarstvo na to tržište plasira roba u vrijednosti tek 250 milijuna dolara. Rekao je to danas predsjednik HGK Nadan Vidošević otvarajući stručnu prezentaciju 'Mogućnosti izvoza kroz halal program' na Zagrebačkom velesajmu a u sklopu međunarodnog sajma InGa, stoji u priopćenju Zagrebačkog velesajma.

'Nisu to nikakvi proizvodi koji se rade uz nekakvu mistiku. Halal prevedeno na hrvatski jezik znači - dozvoljeno', pojasnio je muftija Šefko Omerbašić. Dodao je da je halal proizvodnja nastala pojavom islama pred oko 1500 godina i zapravo je preteča današnje popularne eko-proizvodnje. A koliko je to tržište veliko govori brojka od oko 1,5 milijarde stanovnika Zemlje koji ga konzumiraju. Omerbašić je rekao da hrvatske tvrtke za sada ne participiraju značajno u trgovini halal proizvodima ali da se stanje poboljšava i da će učiniti sve kako bi oni koji imaju certifikat halal proizvoda našli kupce u islamskom svijetu. Za sada certifikat posjeduje 18 tvrtki, a nekolicina je podnijela zahtjev za certifikatom.

Kada su prije godinu i pol dana riječki poduzetnici Željko Mihelić i Žarko Korenjak kretali u posao uzgoja goveda vrste red angus na Ličkom polju, znatan broj domaćih ljudi taj je potez smatrao lošim, ponajprije stoga što su Mihelić i Korenjak tvrdili kako vrsta red angus goveda može bez poteškoća izdržati goransku zimu na otvorenom. Danas, nepunih 20 mjeseci kasnije, jasno je ne samo da su bili u pravu, već i da su se angusi na goranske prilike izvrsno privikli, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 6 mjeseci matično stado od 80 goveda uvećano za 55 teladi! Ta brojka "goranskih" angusa bit će do kraja godine još povećana, govori nam Žejko Mihelić, vlasnik firme "Vitek" koja upravlja Farmom "Lužak" na kojoj su smještena ova goveda.

Brojni seljaci, među kojima samo iz Đakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv države da uđu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu.

Trajna kobasica proizvedena iz najkvalitetnijeg svinjskog mesa, kamene soli, ljute i slatke crvene paprike i češnjaka, nadjevena u svinjsko slijepo crijevo, hladno dimljena i prirodno fermentirana najmanje šest mjeseci – to je jedan od najpoznatijih autohotnih specijaliteta slavonske kuhinje. Riječ je dakako o kulenu ili kulinu, ovisno o kojem području Hrvatske je riječ. Slavonski domaći kulin prvi je autohtoni prehrambeni proizvod koji je u Hrvatskoj, još prije desetak godina, dobio zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla. No, kako je to bilo po staroj proceduri, nakon donošenja novog Zakona o hrani 2003. godine, zaštita se mora ponovno ishoditi, sada u skladu s regulativama Europske unije.

Na tome najintenzivnije radi Udruga Slavonski domaći kulen-kulin, koja ima više od 100 članova, od čega 18 registriranih proizvođača. Među vodećima je Ilija Jelović iz Županje, vlasnike mesnice As i dobitnik niza priznanja za svoj Županjski kulin.

ZAGREB – Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domaćim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju koliko i kakav životni prostor moraju imati nesilice.

Kako tim kriterijima zasad ne udovoljava priličan broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatražila da joj se malo »progleda kroz prste« i dade mogućnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane članica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. siječnja 2015. godine – dokad je traženo izuzeće od primjene europskih pravila – doista i postane članica europskog kluba.

Zemljama članicama EU-a dozvoljeno je da do početka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu niži od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slično. Hrvatska želi takve kaveze zadržati tri godine dulje od ostalih zemalja članica. Jednako toliko traži se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete.

– Nisu krive kvote, nego gospodarske teškoće s kojima se suočavaju proizvođači – ustvrdila je europska povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer Boel.