|
Dozrele prve jagode “navođene” računalom |
 Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navođenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika” Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru prođu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod. |
|
Opširnije...
|
|
|
Pred voćarstvom brojni izazovi, ali i mogućnosti |
 Sektor voćarstva u Hrvatskoj ima iznimne mogućnosti i za proizvodnju koja će zadovoljiti domaće potrebe, ali i za izvoz. U prilog tomu govori primjerice činjenica da članice Europske unije godišnje uvoze značajne količine voća, čak oko 850.000 tona jabuka, odnosno oko 250.000 tona krušaka. I za ostale voćne vrste postoji interes tržišta, međutim količine i kvaliteta su ograničeni. Hrvatska jedino dovoljno proizvodi mandarinka, izjavio je Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja prigodom jučerašnjeg stručnog skupa “Europska iskustva i rješenja u voćarstvu”, koji je održan u organizaciji Osječko-baranjske županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i osječke tvrtke Werkos. Rakić je izjavio da Hrvatska, zavisno od godine do godine, u prosjeku proizvodi 60.000 tona jabuka, od čega je u I. klasi samo 60 posto. |
|
Opširnije...
|
|
|
Očekuje se urod od 38.000 tona maslina |
 U Hrvatskoj se ove godine procjenjuje urod od oko 38.000 tona maslina, odnosno 51.000 hektolitara maslinova ulja, s obzirom na to da se očekuje veći urod, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Najbolji je urod, prema procjenama s terena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najlošiji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji, posebno na otocima, gdje se očekuje urod manji i do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, ističu u Ministarstvu.
Naime, suša je najviše oštetila maslinike upravo na otocima, gdje kiše na nekim otocima nije bilo i više od tri mjeseca. Kiša koja je nakon tromjesečne suše pala u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ponegdje više i od 50 litara po četvornome metru, dobro je došla poljoprivrednim kulturama, a posebno maslinama, za koje je bio posljednji trenutak da se spasi inače vrlo dobar urod. |
|
Opširnije...
|
|
|
Sandijevo ulje kakvo su uživali rimski carevi |
 Tri duga stoljeća sunca, bure, kiše i mraza žive ulike Sandija Chiavalona na crvenoj istrijanskoj zemlji. Grbava i stara debla ulike carbonazze još uvijek - i nakon tri stotine ljeta - svaku jesen obdare plodovima obitelj Chiavalon, a oni ih pretvore u tekuće zlato o kojem se nadaleko čuje. Ljubav Sandija Chiavalona u starih ulika traje od malih nogu, još iz doba kada je s nonom Tiliom otkrivao tajne darova crvene zemlje, prvi put sjedio na traktoru, punio brente među lozama, skupljao masne olive s tla... - Nije bilo lako, ali ljubav prema kampanji i svemu što ona daje - bila je moj motiv. Između loze i ulike, izabrao sam uliku i ona mi je to višestruko vratila - odaje nam Sandi. |
|
Opširnije...
|
|
|
Rodile prve ekološke breskve iz koštice u voćnjaku Rosipalovih |
 Prvi ekološki nasad bresaka u Požeško-slavonskoj županiji podignut prije četiri godine u Sloboštini donio je prvi urod. Posadio ga je na pola hektara Damir Rosipal iz Deževaca, jedan od najvećih ekoloških proizvođača u županiji. A kako bi ga zaštitio od nametnika, posebice divljih životinja, koristio je ljudsku kosu i šećernu melasu. Ljudsku je kosu u velikim rupičastim vrećama objesio za svako stablo.
Melasom protiv savijača
Njezin miris odbija divljač koja voli glodati stabla kao što su zečevi i srne. U bocama je šećerna melasa s cimetom koju voli breskvin savijač. On tako umjesto da siše plod, silazi u bocu objašnjava nam D. Rosipal koji je svojih 270 bresaka koje su niknule iz koštice prije tretirao isključivo bakrenim sredstvima, inače dopuštenima u ekološkoj zaštiti. |
|
Opširnije...
|
| Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. | Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. | Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. | Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. | Nemate dopuštenje za pregled.
Morate se prijaviti na stranicu. |
|
«« Početak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Sljedeća » Kraj »»
|
| Stranice 1 - 5 od 41 |
Voćarstvo 
