Nakon ulaska u Europsku uniju i hrvatski poljoprivrednici morat će se pridržavati zakonskih obveza kojima se od njih traži da skrbe o zaštiti prirode i okoliša, istaknuto je na seminaru održanom u srijedu u sklopu programa Cards pod nazivom »Jačanje kapaciteta za primjenu EU zakonodavstva o zaštiti prirode i okoliša u poljoprivredi«. Projekt se provodi od sredine 2007., završit će potkraj ovog mjeseca, a cilj mu je pomoći Hrvatskoj da uskladi poljoprivrednu praksu sa zahtjevima europskog zakonodavstva.

Poljoprivreda je, uz energetiku i transport, jadan od sektora koji najviše utječe na prirodu i okoliš, kazao je voditelj projekta Davor Percan. Međutim, mjere koje bi trebale regulirati i ograničiti negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš rijetko se primjenjuju u praksi, a hrvatski zakoni još nisu usklađeni s odgovarajućom regulativom. Stoga je nužno, kazao je Percan, raditi na usklađivanju poljoprivrednog sektora s tim propisima, jer će njihovo poštivanje biti uvjet za ostvarivanje prava na poljoprivredne poticaje.

GOSTUJUĆI u emisiji "Sparing s Antom Prkačinom" na zagrebačkoj lokalnoj televiziji OTV, bivši boksački šampion Željko Mavrović govorio je o svom poslovnom carstvu koje je izgradio na proizvodnji zdrave ekološke hrane.

Mavrović je objasnio da se proizvodnja ekološki zdrave hrane bazira na tragu opće potrebe za održivim razvojem na zemlji. Pri tom je istakao da će se sve zemlje svijeta tijekom idućih desetak godina suočiti s velikim problemima s energijom ukoliko se nađe zamjena za naftu.

Mavrović je pokretanje posla sa zdravom hranom usporedio s velikim naporima koje je kao boksač uložio u svoju sportsku karijeru te je istakao da mu je bavljenje proizvodnjom ekološke hrane omogućilo novi životni uspjeh koji je ostvario nakon uspješne sportske karijere.

Čepinska Uljara privremeno odustaje od gradnje pogona za proizvodnju biodizela, motornog goriva koje se dobiva iz ulja uljane repice, čija je planirana godišnja proizvodnja trebala biti 60.000 tona, a za što je bilo predviđeno ugovarati proizvodnju uljane repice na čak 45.000 hektara poljoprivrednih površina. Gradnja pogona trebala je početi još jesenas, međutim zbog nestabilne situacije s cijenama poljoprivrednih kultura i goriva na svjetskom tržištu, projekt je, napominje Stjepan Komar, predsjednik Uprave IPK Tvornice ulja Čepin d.d., na čekanju.

Tokom 1995-te farmeri u Americi su koristili 4,5 miliona kilograma glifosata a danas već deset puta više; prema novodima iz časopisa Science, 24% farmera iz severnih delova srednjeg zapada kao i 29% farmera sa juga kaže da su dobili korov koji je otporan na glifosat.

Podaci o efektima genetski modifikovanih (GM) useva dugo su bili prikrivani pa javnost kao i dobar deo proizvođača i stručnjaka kog nas nisu dovoljno obavešteni o raznim štetnim posledicama njihove proizvodnje i korišćenja. Ako se ponešto i zna o njhovoj štetnosti po ljudsko zdravlje mnogo manje se zna o štetnosti ovih useva po zdravlje samih proizvođača a još manje da su ekonomski efekti proizvodnje ovih useva posle desetak godina - izuzetno nepovoljni.

Što se tiče efekata GM hrane na ljudsko zdravlje ovde bi se moglo dodati da je zapravo zdravlje dece najviše ugrozeno upotrebom genetski modifikovane hrane (1) ali da se izgleda potpuno zanemaruju štetne posledice po sve ostale koji učestvuju u njenoj proizvodnji i preradi (2).