<?xml version="1.0" encoding="windows-1250"?>
<!-- generator="FeedCreator 1.7.2" -->
<rdf:RDF
	xmlns="http://purl.org/rss/1.0/"
	xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel rdf:about="http://www.seljaci.org">
		<title>www.seljaci.org</title>
		<description>Prvi hrvatski poljoprivredni portal</description>
		<link>http://www.seljaci.org</link>
		<image rdf:resource="http://www.seljaci.org/images/M_images/seljacihr-142x49.gif" />
	   <dc:date>2008-11-20T18:28:37+01:00</dc:date>
		<items>
			<rdf:Seq>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vocnom-vinu-incanto-srebro-monaca-opg-u-simanovic-zlata-u-grubisnom-polju.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/broj-zarazenih-svinja-u-porastu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vindijini-vocni-sokovi-i-sirevi-i-na-americkome-stolu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/josip-friscic-najmanje-je-rizicno-ulagati-u-poljoprivredu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/skupa-hrana-i-jeftino-mlijeko.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/sesti-gospodarski-sajam-sajam-sira-u-grubisnom-polju.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/vocarstvo/dozrele-prve-jagode--navodjene--racunalom.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/obradjujemo-zemlju-i-ne-bojimo-se-krize.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/hrvatska-proizvela-856-tisuca-tona-psenice.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/ulaganja-vrijedna-35-milijuna-kuna.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/vinogradarstvo/na-martinju-u-kutjevu-2500-ljudi.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/dani-meda-u-ogulinu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/zeljko-kraljicak-kroz-med-stvaramo-vazan-zupanijski-brend.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/voce-i-povrce-cudnih-oblika-vraca-se-na-police-eu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/grivicicu-zemlju-dali-i-cobankovic-i-pankretic.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/nakit-sa-osobnoscu.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/slatinskom-slavonskom-kulenu-prestizna-marka-izvorno-hrvatsko.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/novih-milijun-hektara-obradivih-povrsina.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/polovica-polja-pod-zitaricama.html"/>
				<rdf:li rdf:resource="http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/nestanak-stada-ovaca-otkrio-dio-muka-bilogorskih-uzgajivaca.html"/>
			</rdf:Seq>
		</items>
	</channel>
	<image rdf:about="http://www.seljaci.org/images/M_images/seljacihr-142x49.gif">
		<title>www.seljaci.org - Prvi hrvatski poljoprivredni portal</title>
		<link>http://www.seljaci.org</link>
		<url>http://www.seljaci.org/images/M_images/seljacihr-142x49.gif</url>
	</image>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vocnom-vinu-incanto-srebro-monaca-opg-u-simanovic-zlata-u-grubisnom-polju.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-20T12:32:51+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Voćnom vinu INCANTO srebro Monaca, OPG-u Šimanović, zlata u Grubišnom Polju</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vocnom-vinu-incanto-srebro-monaca-opg-u-simanovic-zlata-u-grubisnom-polju.html</link>
		<description>Na nedavno održanom svjetskom natjecanju dizajna pakiranja Pentawards worldwide packaking design awards competition 2008. , natjecanju koje se održavalo u Monacu, srebrnu medalju u kategoriji luksuznih pakiranja dobilo je voćno vino INCANTO proizvođača Fructus Orahovica (vlasnik je Kre&amp;scaron;imir Kostelac), za koga je dizajn izradila renomirana agencija Bruketa Žinić. Voćno vino INCANTO tako će u siječnju biti izloženo u galeriji Pack Design u Parizu, u &amp;bdquo;dru&amp;scaron;tvu  drugih vrhunskih dizajnerskih proizvoda.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/broj-zarazenih-svinja-u-porastu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-19T23:31:47+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Broj zaraženih svinja u porastu</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/broj-zarazenih-svinja-u-porastu.html</link>
		<description>S dolaskom studenog i hladnijih dana u Slavoniji započinje tradicionalna svinjokolja. Vrijeme je to kada bi se, osim kako na tradicionalni način spraviti čvarke, kobasice i kulen, trebalo razmi&amp;scaron;ljati i o za&amp;scaron;titi zdravlja ljudi zbog jo&amp;scaron; uvijek nazočne opasne zarazne bolesti trihineloze. Unatoč preventivnim mjerama koje provodi Veterinarska inspekcija u suradnji sa županijom, broj zaraženih svinja u laganom je porastu.

 Pro&amp;scaron;le godine zabilježili smo 11 slučajeva zaraze u &amp;scaron;est obiteljskih dvori&amp;scaron;ta. Zarazu smo sveli na prihvatljivu mjeru, ali zabrinjava činjenica da se povećava broj dvori&amp;scaron;ta u kojima se pojavljuju zaražene svinje. I ove smo godine registrirali zarazu kod divljih životinja koje dolaze u doticaj sa svinjama tako da nije isključena pojava zaraze - rekao je Damir Agičić, vi&amp;scaron;i županijski veterinarski inspektor.


</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vindijini-vocni-sokovi-i-sirevi-i-na-americkome-stolu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-19T23:11:09+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Vindijini voćni sokovi i sirevi i na američkome stolu?</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/vindijini-vocni-sokovi-i-sirevi-i-na-americkome-stolu.html</link>
		<description>Voćni sokovi i tvrdi sirevi, naročito ovčji i kozji, mogli bi zavr&amp;scaron;iti i na trpezama američkih obitelji, sukus je dana&amp;scaron;njeg posjeta veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država poslovnom sustavu Vindija.

Veleposlanik Robert A. Bradtke sa svojim je domaćinom, generalnim direktorom Vindije Dragutinom Drkom, posjetio jednu od brojnih Kokinih farmi za tov brojlera u varaždinskoj okolici, Industriju mesa Koka te nove Vindijine pogone u Gospodarskoj ulici.

&amp;ndash; Bio sam vrlo impresioniran proizvodnjom u Vindiji. Prije svega zbog visokih standarda u proizvodnim pogonima, koji zadovoljavaju standarde Europske unije, a potom i proizvodnim inovacijama koje olak&amp;scaron;avaju pripremu hrane potro&amp;scaron;ačima &amp;ndash; rekao je Bradtke te dodao kako mu je drago vidjeti i američku opremu u novim proizvodnim pogonima</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/josip-friscic-najmanje-je-rizicno-ulagati-u-poljoprivredu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-19T15:56:14+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Josip Friščić: Najmanje je rizično ulagati u poljoprivredu</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/josip-friscic-najmanje-je-rizicno-ulagati-u-poljoprivredu.html</link>
		<description>Predsjednik HSS-a Josip Fri&amp;scaron;čić podržava Vladine mjere &amp;scaron;tednje, ali upozorava da poljoprivredi treba dati &amp;scaron;est milijardi kuna, javlja Jutarnji list. Prenosimo kratki intervju s čelnikom hrvatskih Seljaka koji je objavio ovaj dnevni list.

Podržava li HSS Vladine mjere &amp;scaron;tednje i zamrzavanje plaća?

- Podržavamo mjere, a zamrzavanje plaća mora biti vezano uz zaustavljanje rasta tro&amp;scaron;kova života. Ako to ne ide jedno s drugim, onda takva mjera nije prihvatljiva, niti može dati efekte jer građani ne bi mogli podmiriti osnovne životne tro&amp;scaron;kove.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/skupa-hrana-i-jeftino-mlijeko.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-19T15:46:33+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Skupa hrana i jeftino mlijeko</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/skupa-hrana-i-jeftino-mlijeko.html</link>
		<description>Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Međimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već biv&amp;scaron;ih proizvođača iz donjeg Međimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na trži&amp;scaron;tu.

&amp;ndash; Proizvodnja se mlijeka vi&amp;scaron;e ne isplati. Jedino je rje&amp;scaron;enje da zaokružimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu &amp;ndash; kažu u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem jo&amp;scaron; ne žele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovr&amp;scaron;iti do ožujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kaže da bi i on najradije prodao sve životinje jer je cijena mlijeka preniska.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/sesti-gospodarski-sajam-sajam-sira-u-grubisnom-polju.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-18T17:42:22+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Šesti gospodarski sajam-Sajam sira u Grubišnom polju  </title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/sesti-gospodarski-sajam-sajam-sira-u-grubisnom-polju.html</link>
		<description>U Grubi&amp;scaron;nom Polju održan je 6.gospodarski sajam-Sajam sira, 15. i 16.studenog u &amp;scaron;kolsko-sportskoj dvorani Srednje &amp;scaron;kole Grubi&amp;scaron;no polje. Organizatori sajma su grad Grubi&amp;scaron;no polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarsko-bilogorski sajam d.o.o. Suorganizatori Sajma sira su Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetni&amp;scaron;tva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja , Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i mnogi drugi.

Ovaj sajam je zami&amp;scaron;ljen da pored proizvođača sira okupi i izlagače sirarske opreme, proizvođače stočarskih proizvoda i ostale privrednike i poduzetnike sa na&amp;scaron;eg područja. Gradonačelnik Grubi&amp;scaron;nog polja je naglasio da je privreda Grubi&amp;scaron;nog polja nakon rata bila uni&amp;scaron;tena i da je trebalo pokrenuti gospodarstvo pa je gospodarski sajam jedan od načina da se digne posrnulo gospodarstvo. Sajam je otvorila potpredsjednica vlade Đurđa Adle&amp;scaron;ić i pohvalila organizatore na odličnoj organizaciji.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/vocarstvo/dozrele-prve-jagode--navodjene--racunalom.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-17T13:23:18+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Dozrele prve jagode “navođene” računalom</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/vocarstvo/dozrele-prve-jagode--navodjene--racunalom.html</link>
		<description>Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa &amp;ldquo;Jagoda&amp;rdquo;, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja &amp;ldquo;Domovina&amp;rdquo; i Centra za poslovno savjetovanje &amp;ldquo;Marčik&amp;rdquo;. Nositelji projekta predstavili su urod i program pro&amp;scaron;li vikend u plastenicima Juro&amp;scaron;-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski &amp;ldquo;navođenih&amp;rdquo; uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program &amp;ldquo;Jagoda&amp;rdquo; predstavio je u ime &amp;ldquo;Marčika&amp;rdquo; Branko Stefanović, rekav&amp;scaron;i da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. &amp;ldquo;Jagoda je odabrana jer ima dobru prođu na trži&amp;scaron;tu, s naglaskom na izvansezonski urod.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/obradjujemo-zemlju-i-ne-bojimo-se-krize.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-16T14:03:34+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>'Obrađujemo zemlju i ne bojimo se krize'</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/obradjujemo-zemlju-i-ne-bojimo-se-krize.html</link>
		<description>Cijene rastu, ali Hrvati i dalje relativno dobro žive. Dio, iako manji, jo&amp;scaron; dobro zarađuje, neki posežu za karticama, a neki za povrćem iz vlastita vrta. Kako će biti za &amp;scaron;est mjeseci kad bi, prema najavama stručnjaka, kriza trebala zahvatiti naj&amp;scaron;ire slojeve, to u ovome trenutku nikoga previ&amp;scaron;e ne zanima. &amp;Scaron;tednja jo&amp;scaron; nije ni u primisli. Dapače, već se planira izda&amp;scaron;nji božićni &amp;scaron;oping, a o računu će razmi&amp;scaron;ljati kad stigne. Već će se nekako snaći.

I dok iz razvijenih i bogatih zemlja u svijetu iz dana u dan stižu vijesti o masovnim otpu&amp;scaron;tanjima radnika, kako to da Hrvati uopće ne misle na budućnost? Kako je moguće da su Hrvati i dalje uljuljkani u lažan osjećaj sigurnosti?

&amp;ndash; Kartica i kredita jo&amp;scaron; uvijek ima koliko građanima treba. Reklamira se život po principu &amp;ldquo;kupi danas, plati iduće godine&amp;rdquo; &amp;ndash; kaže predsjednica SSSH Ana Knežević.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/hrvatska-proizvela-856-tisuca-tona-psenice.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-14T13:27:42+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Hrvatska proizvela 856 tisuća tona pšenice</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/hrvatska-proizvela-856-tisuca-tona-psenice.html</link>
		<description>Ostvareni prirod p&amp;scaron;enice u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 856.120 tona, &amp;scaron;to je za 5 posto vi&amp;scaron;e od pro&amp;scaron;logodi&amp;scaron;njega ostvarenog priroda, a prosječni prinos po hektaru iznosi je 5,36 tona, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom su obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela 563.193 tone p&amp;scaron;enice, uz prosječan prirod od 5,16 tona po hektaru.

Na poljoprivrednim povr&amp;scaron;inama poslovnih subjekata i njihovih dijelova postignut je pak za tonu veći prosječni prinos, od 6,17 tona po hektaru, a ukupno je proizvedeno 292.927 tona p&amp;scaron;enice.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/ulaganja-vrijedna-35-milijuna-kuna.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-12T22:04:13+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Ulaganja vrijedna 35 milijuna kuna</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/ulaganja-vrijedna-35-milijuna-kuna.html</link>
		<description>Polaganjem kamena temeljca tvrtka PIP prva je krenula u realizaciju izgradnje poslovne zone u Pisarovini. Kamen temeljac su položili osnivač PIP-a Ivan Bračić i saborski zastupnik Andrija Hebrang.
Na prostoru od 4000 četvornih metara za ne&amp;scaron;to manje od dvije godine ova tvrtka će izgraditi proizvodni pogon, skladi&amp;scaron;te i ured, kao i maloprodajni dućan sa svojim proizvodima i pčelarskom opremom. Tako će povr&amp;scaron;ina ovih pogona biti veća od dosada&amp;scaron;njeg u Zagrebu koji se prostirao na 1500 četvornih metara, a ukupna vrijednost radova je 35 milijuna kuna.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/vinogradarstvo/na-martinju-u-kutjevu-2500-ljudi.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-10T20:17:30+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Na Martinju u Kutjevu 2500 ljudi</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/vinogradarstvo/na-martinju-u-kutjevu-2500-ljudi.html</link>
		<description>Drevni običaj kr&amp;scaron;tenja mo&amp;scaron;ta u vino ove je godine na Trgu gra&amp;scaron;evine u Kutjevu, slavonskoj prijestolnici vrhunske kapljice, okupio vi&amp;scaron;e od 2500 posjetitelja iz Hrvatske te susjednih zemalja.

Gradska je Turistička zajednica u suradnji s dvjema udrugama vinara i planinarima Vidima na Martinju u Kutjevu brojnim gostima ponudila obilje sadržaja, uključujući prikaz starih zanata, degustaciju vina mnogih tamo&amp;scaron;njih proizvođača te bogatu gastronomsku ponudu u kojoj je bio i vol na ražnju, a sve je također začinjeno folklorom i zabavom uz dobru glazbu.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/dani-meda-u-ogulinu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-10T14:44:26+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Dani meda u Ogulinu  </title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/dani-meda-u-ogulinu.html</link>
		<description>U organizaciji Udruge pčelara 07. i 08. studenog 2008. godine u dvorani Pučkog otvorenog učili&amp;scaron;ta u Ogulinu održani su drugu godinu za redom Dani meda. U udrugu je učlanjeno preko 30 pčelara , neki od njih su se tek nedavno počeli baviti pčelarstvom i posjeduju manji broj ko&amp;scaron;nica, a ima i pčelara sa dugom tradicijom koji posjeduju i do 200 ko&amp;scaron;nica. Udrugu pčelara potpomaže svojim subvencijama grad Ogulin, Općina Josipdol i Karlovačka županija koji subvencioniraju svaki sa 20 kn jednu pčelinju zajednicu.

Na Danima meda predstavilo je svoje pčelinje proizvode 12 izlagača sa područja Ogulina, Josipdola, te po jedan iz Pla&amp;scaron;kog, Karlovca i Zagreba. Svaki od izlagača je na svom &amp;scaron;tandu izložio pčelinje proizvode iz vlastite proizvodnje : rakiju medicu, likere od meda, med sa dodatkom oraha, grožđica ili suhog voća, pelud, propolis, razne masti, svijeće od pčelinjeg voska i dr., a na svakom &amp;scaron;tandu domaćin je ponudio i kolače pripremljene od meda.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/zeljko-kraljicak-kroz-med-stvaramo-vazan-zupanijski-brend.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-09T19:52:18+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Željko Kraljičak: Kroz med stvaramo važan županijski brend</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/pcelarstvo/zeljko-kraljicak-kroz-med-stvaramo-vazan-zupanijski-brend.html</link>
		<description>Od 7. do 9. studenoga Osijek je bio domaćin druge manifestacije &amp;ldquo;Osijek je kolijevka hrvatskog pčelarstva&amp;rdquo;, koju organizira Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije uz pokroviteljstvo Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Cilj održavanja manifestacije je, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, promovirati med kao proizvod koji može pridonijeti i ruralnom razvoju i razvoju kontinentalnog turizma. - U okviru manifestacije cilj nam je promovirati i novi nara&amp;scaron;taj educiranih pčelara, po kojima inače Osječko-baranjska županija prednjači. Za na&amp;scaron;u je županiju pčelarska proizvodnja od iznimnog značenja jer kroz med stvaramo županijski brend - rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/voce-i-povrce-cudnih-oblika-vraca-se-na-police-eu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-09T19:34:16+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Voće i povrće čudnih oblika vraća se na police EU</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/voce-i-povrce-cudnih-oblika-vraca-se-na-police-eu.html</link>
		<description>Iskrivljeni krastavci i nedovoljno velike dinje mogli bi se opet naći na policama dućana u zemljama Europske unije budući da bi sljedeći tjedan trebali biti ukinuti standardi koji se odnose na minimalnu veličinu i oblik većine voća i povrća.
Ti standardi bili su meta brojnih &amp;scaron;ala o pretjeranoj reguliranosti trži&amp;scaron;ta EU, a sada je Europska komisija odlučila smanjiti birokratiziranost i rije&amp;scaron;iti se onoga &amp;scaron;to naziva  nepotrebnim marketin&amp;scaron;kim standardima .
 U srijedu će osvanuti nova zora za iskrivljene krastavce i &amp;scaron;aljivo oblikovane mrkve , rekao je glasnogovornik povjerenice za poljoprivredu Michael Mann.  Zemlje članice trebale bi izglasati na&amp;scaron; prijedlog da se ukinu pravila o sprečavanju prodaje voća i povrća neobičnih oblika , rekao je.  U ovim danima visokih cijena hrane nema smisla bacati je samo zato &amp;scaron;to ne izgleda kako treba , dodaje Mann.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/grivicicu-zemlju-dali-i-cobankovic-i-pankretic.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-09T12:37:52+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Grivičiću zemlju dali i Čobanković i Pankretić</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/grivicicu-zemlju-dali-i-cobankovic-i-pankretic.html</link>
		<description>Ma to je njega nagradila njegova stranka i njegov ministar, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka SlavonIje i Baranje, tek jedne od seljačkih udruga koje je nedavna koncesija haesesovcu i predsjedniku Hrvatskog seljačkog saveza Darku Grivičiću za čak 450 hektara zemlje u Zbjegu, općini Sibinj, doslovce dignula na noge.

Grivičić, koji je prije novog mandata ministra poljoprivrede Božidara Pankretića slovio kao jedan od najjačih zagovornika seljačkih prava, nema dovoljno mehanizacije ni za hektar zemlje da bi, nakon &amp;ldquo;darovanih&amp;rdquo; mu 350 ha u koncesiju od biv&amp;scaron;eg ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, ovih dana u 30-godi&amp;scaron;nju koncesiju dobio i Pankretićevih 450 ha, tvrdi Laslo.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/nakit-sa-osobnoscu.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-07T23:59:46+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Nakit sa osobnošću</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/nakit-sa-osobnoscu.html</link>
		<description>Ovih smo dana nai&amp;scaron;li na zanimljivu web stranicu s originalnim rje&amp;scaron;enjima unikatnog nakita i 
edukativnih poklona apliciranih glagoljicom. Na ovaj način autor doprinosi &amp;scaron;irenju i popularizaciji tog starog pisma, te u svojim radovima koristi obli i uglati tip glagoljice.
 
Pismo koje je po nekima formirao sv. Ćiril (po nekima je nastalo mnogo ranije), a čiji se najbrojniji ostaci nalaze na tlu Hrvatske, gotovo s pravom se može nazvati prvim hrvatskim pismom. 
U pojedinim dijelovima Hrvatske bilo je u upotrebi sve do 19. stoljeća u kurzivnom obliku u formi tzv. krčke notarske &amp;scaron;kole. Zbog svog izuzetno dekorativnog izgleda vrlo je primjenjivo za ukra&amp;scaron;avanje &amp;scaron;irokog spektra predmeta. 

 </description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/slatinskom-slavonskom-kulenu-prestizna-marka-izvorno-hrvatsko.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-07T18:54:52+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Slatinskom 'Slavonskom kulenu' prestižna marka 'Izvorno hrvatsko'</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/slatinskom-slavonskom-kulenu-prestizna-marka-izvorno-hrvatsko.html</link>
		<description>Zahvaljujući neposlovnosti osječkih bankara, koji su čak i proizvodnju 'Slavonskog kulena' u radnoj jedinici 'Mesoprerada' u Slatini, nekada najveće svinjogojske 'Farme Senkovac', proglasili neprofitabilnom, sedmočlana skupina mladih slatinskih poduzetnika i stručnjaka otkupila je vlasničke udjele.
 Na temeljima tradicijskih običaja i suvremenih znanja, od propale 'Mesoprerade' izgradili su uzornog proizvođača za čije se kulene i kobasice danas otimaju kupci u trgovačkim lancima: 'Spaar', 'Kaufland', 'Metro', 'Plodine' i drugima. Slatinski 'Slavonski kulen', koji se proizvodi po visokom HACCAP standardu i nosi oznaku kvalitete 'Izvorno hrvatsko' sve vi&amp;scaron;e se traži i u ekskluzivnim restoranima u Zagrebu i u hotelima na Jadranu. </description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/novih-milijun-hektara-obradivih-povrsina.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-07T11:19:10+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Novih milijun hektara obradivih površina</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/novih-milijun-hektara-obradivih-povrsina.html</link>
		<description>Povećanje obradivih povr&amp;scaron;ina za milijun hektara, okrupnjavanje zemlji&amp;scaron;ta i sprječavanje manipulacija glavni su ciljevi Prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemlji&amp;scaron;tu, koji je u ponedjeljak prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV). 
Zakonom se regulira prodaja i zakup državnog zemlji&amp;scaron;ta i njegovo davanje u koncesiju, a taj posao obavljat će Agencija za poljoprivredno zemlji&amp;scaron;te. Da bi &amp;scaron;to vi&amp;scaron;e poljoprivrednog zemlji&amp;scaron;ta bilo obrađeno, uvest će se o&amp;scaron;tre kazne za vlasnike ili zakupnike koji ne obrađuju zemlju. 
Ministar poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva Božidar Pankretić kazao je kako je u sada&amp;scaron;njim uvjetima, kada je cijena hrane porasla, nedopustivo da Hrvatska ima neobrađena zemlji&amp;scaron;ta. U funkciju poljoprivrede možemo staviti jo&amp;scaron; milijun hektara zemlji&amp;scaron;ta.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/polovica-polja-pod-zitaricama.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-07T10:59:21+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Polovica polja pod žitaricama</title>
		<link>http://www.seljaci.org/vijesti/zadnje-vijesti/polovica-polja-pod-zitaricama.html</link>
		<description>Ukupno zasijane povr&amp;scaron;ine pod usjevima u Hrvatskoj su početkom lipnja iznosile 844.190 hektara, &amp;scaron;to je tek dva posto vi&amp;scaron;e povr&amp;scaron;ina nego li 2007. godine.
Izvje&amp;scaron;tajem o povr&amp;scaron;inama i nasadima na kraju proljetne sjetve prikupljeni su podaci o povr&amp;scaron;inama pod usjevima na oranicama i vrtovima, u za&amp;scaron;tićenom prostoru i povrtnjacima. Prema statističkim podacima, oko dvije trećine zasijanih povr&amp;scaron;ina je pod žitaricama.
Žitarice su, prema podacima s početka lipnja ove godine, bile zasijane na 561.782 hektara i u odnosu na isto razdoblje pro&amp;scaron;le godine te su povr&amp;scaron;ine veće za jedan posto. Pritom su povr&amp;scaron;ine zasijane p&amp;scaron;enicom smanjene za 10 posto, na 156.669 hektara, a povr&amp;scaron;ine zasijane kukuruzom povećane za osam posto, na 313.779 hektara.</description>
	</item>
	<item rdf:about="http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/nestanak-stada-ovaca-otkrio-dio-muka-bilogorskih-uzgajivaca.html">
		<dc:format>text/html</dc:format>
		<dc:date>2008-11-06T11:20:03+01:00</dc:date>
		<dc:source>http://www.seljaci.org</dc:source>
		<title>Nestanak stada ovaca otkrio dio muka bilogorskih uzgajivača</title>
		<link>http://www.seljaci.org/savjetnik/stocarstvo/nestanak-stada-ovaca-otkrio-dio-muka-bilogorskih-uzgajivaca.html</link>
		<description>
Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubi&amp;scaron;nopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemlji&amp;scaron;ta u njihovu susjedstvu.

Policija je izvijestila da jedan hrvatski državljanin prijavio je nestanak 136 ovaca iz njegova stada. Neslužbeno doznajemo da riječ je o Martinu A&amp;scaron;čiću iz Velike Peratovice nedaleko od Grubi&amp;scaron;noga Polja, koji  nije želio razgovarati s novinarima.

Ovce su nestale jo&amp;scaron; krajem rujna, no vlasnik se odlučio prijaviti nestanak nakon &amp;scaron;to je neuspje&amp;scaron;no za njima tragao, misleći da su pasući odlutale u nenaseljeni dio Bilogore. Naime, iako se do sada puno puta koristio naziv &amp;ldquo;nomadska ispa&amp;scaron;a&amp;rdquo;, takva u Hrvatskoj službeno ne postoji. Vlasnici stada, koji je na daruvarskom i grubi&amp;scaron;nopoljskom području 170 i zajedno uzgajaju oko 18.000 ovaca, trebali bi raspolagati dovoljnim količinama vlastita ili zakupljena zemlji&amp;scaron;ta za ispa&amp;scaron;u koje treba biti ograđeno.</description>
	</item>
</rdf:RDF>
