Broj insolventnih pravnih osoba, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a, zadržao je tendenciju rasta iz ranijih godina te je u svibnju porastao za 152 poduzeća ili 4,9 posto u odnosu na travanj
Za mjere je ruralnog razvoja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osiguralo 456,5 milijuna kuna, a za korištenje će se tih sredstava objaviti do kraja godine 30-tak natječaja.
Koncern Agrokor objavio je nove, smanjene cijene brašna za pet posto, pa se može očekivati da će niža cijena brašna utjecati i na smanjenje cijena kruha. Hoće li ga ostali slijediti?
Poziv za izbor djevojke za 2009.
Seljaci.org objavljuju javni poziv za izbor djevojke za 2009. Molimo sve punoljetne djevojke koje imaju želju ukrasiti kalendar našeg portala Seljaci.org za 2009. da nam se slobodno jave.
Ona koja bude izabrana stat će pred objektiv Saše Novkovića i u narodnoj nošnji u pozi runjenja kukuruza uljepšati domove seljaka širom Hrvatske. Honorar za fotografiranje iznosi 3 000,00 kuna.
Zainteresirane djevojke trebaju poslati barem 5 fotografija dobre rezolucije i svoj kontakt na mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
.
Natječaj za prijave je otvoren do 21.11.2008. nakon čega slijedi izbor djevojke za kalendar.
S dolaskom studenog i hladnijih dana u Slavoniji započinje tradicionalna svinjokolja. Vrijeme je to kada bi se, osim kako na tradicionalni način spraviti čvarke, kobasice i kulen, trebalo razmišljati i o zaštiti zdravlja ljudi zbog još uvijek nazočne opasne zarazne bolesti trihineloze. Unatoč preventivnim mjerama koje provodi Veterinarska inspekcija u suradnji sa županijom, broj zaraženih svinja u laganom je porastu.
Prošle godine zabilježili smo 11 slučajeva zaraze u šest obiteljskih dvorišta. Zarazu smo sveli na prihvatljivu mjeru, ali zabrinjava činjenica da se povećava broj dvorišta u kojima se pojavljuju zaražene svinje. I ove smo godine registrirali zarazu kod divljih životinja koje dolaze u doticaj sa svinjama tako da nije isključena pojava zaraze - rekao je Damir Agičić, viši županijski veterinarski inspektor.
Voćni sokovi i tvrdi sirevi, naročito ovčji i kozji, mogli bi završiti i na trpezama američkih obitelji, sukus je današnjeg posjeta veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država poslovnom sustavu Vindija.
Veleposlanik Robert A. Bradtke sa svojim je domaćinom, generalnim direktorom Vindije Dragutinom Drkom, posjetio jednu od brojnih Kokinih farmi za tov brojlera u varaždinskoj okolici, Industriju mesa Koka te nove Vindijine pogone u Gospodarskoj ulici.
– Bio sam vrlo impresioniran proizvodnjom u Vindiji. Prije svega zbog visokih standarda u proizvodnim pogonima, koji zadovoljavaju standarde Europske unije, a potom i proizvodnim inovacijama koje olakšavaju pripremu hrane potrošačima – rekao je Bradtke te dodao kako mu je drago vidjeti i američku opremu u novim proizvodnim pogonima
Predsjednik HSS-a Josip Friščić podržava Vladine mjere štednje, ali upozorava da poljoprivredi treba dati šest milijardi kuna, javlja Jutarnji list. Prenosimo kratki intervju s čelnikom hrvatskih Seljaka koji je objavio ovaj dnevni list.
Podržava li HSS Vladine mjere štednje i zamrzavanje plaća?
- Podržavamo mjere, a zamrzavanje plaća mora biti vezano uz zaustavljanje rasta troškova života. Ako to ne ide jedno s drugim, onda takva mjera nije prihvatljiva, niti može dati efekte jer građani ne bi mogli podmiriti osnovne životne troškove.
Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Međimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvođača iz donjeg Međimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na tržištu.
– Proizvodnja se mlijeka više ne isplati. Jedino je rješenje da zaokružimo cijelu proizvodnju u svom gospodarstvu i sami prodajemo mlijeko, sir i meso. Zato smo i počeli graditi siranu – kažu u uglednom obiteljskom gospodarstvu (podaci poznati redakciji), u kojem još ne žele izlaziti u javnost sa svojim planovima. Siranu će, vele, dovršiti do ožujka. Milan Rajilić iz Savske Vesi kaže da bi i on najradije prodao sve životinje jer je cijena mlijeka preniska.
U Grubišnom Polju održan je 6.gospodarski sajam-Sajam sira, 15. i 16.studenog u školsko-sportskoj dvorani Srednje škole Grubišno polje. Organizatori sajma su grad Grubišno polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarsko-bilogorski sajam d.o.o. Suorganizatori Sajma sira su Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja , Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i mnogi drugi.
Ovaj sajam je zamišljen da pored proizvođača sira okupi i izlagače sirarske opreme, proizvođače stočarskih proizvoda i ostale privrednike i poduzetnike sa našeg područja. Gradonačelnik Grubišnog polja je naglasio da je privreda Grubišnog polja nakon rata bila uništena i da je trebalo pokrenuti gospodarstvo pa je gospodarski sajam jedan od načina da se digne posrnulo gospodarstvo. Sajam je otvorila potpredsjednica vlade Đurđa Adlešić i pohvalila organizatore na odličnoj organizaciji.
Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navođenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika”Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru prođu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod.
Cijene rastu, ali Hrvati i dalje relativno dobro žive. Dio, iako manji, još dobro zarađuje, neki posežu za karticama, a neki za povrćem iz vlastita vrta. Kako će biti za šest mjeseci kad bi, prema najavama stručnjaka, kriza trebala zahvatiti najšire slojeve, to u ovome trenutku nikoga previše ne zanima. Štednja još nije ni u primisli. Dapače, već se planira izdašnji božićni šoping, a o računu će razmišljati kad stigne. Već će se nekako snaći.
I dok iz razvijenih i bogatih zemlja u svijetu iz dana u dan stižu vijesti o masovnim otpuštanjima radnika, kako to da Hrvati uopće ne misle na budućnost? Kako je moguće da su Hrvati i dalje uljuljkani u lažan osjećaj sigurnosti?
– Kartica i kredita još uvijek ima koliko građanima treba. Reklamira se život po principu “kupi danas, plati iduće godine” – kaže predsjednica SSSH Ana Knežević.
Ostvareni prirod pšenice u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 856.120 tona, što je za 5 posto više od prošlogodišnjega ostvarenog priroda, a prosječni prinos po hektaru iznosi je 5,36 tona, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Pritom su obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela 563.193 tone pšenice, uz prosječan prirod od 5,16 tona po hektaru.
Na poljoprivrednim površinama poslovnih subjekata i njihovih dijelova postignut je pak za tonu veći prosječni prinos, od 6,17 tona po hektaru, a ukupno je proizvedeno 292.927 tona pšenice.
Polaganjem kamena temeljca tvrtka PIP prva je krenula u realizaciju izgradnje poslovne zone u Pisarovini. Kamen temeljac su položili osnivač PIP-a Ivan Bračić i saborski zastupnik Andrija Hebrang.
Na prostoru od 4000 četvornih metara za nešto manje od dvije godine ova tvrtka će izgraditi proizvodni pogon, skladište i ured, kao i maloprodajni dućan sa svojim proizvodima i pčelarskom opremom. Tako će površina ovih pogona biti veća od dosadašnjeg u Zagrebu koji se prostirao na 1500 četvornih metara, a ukupna vrijednost radova je 35 milijuna kuna.
Drevni običaj krštenja mošta u vino ove je godine na Trgu graševine u Kutjevu, slavonskoj prijestolnici vrhunske kapljice, okupio više od 2500 posjetitelja iz Hrvatske te susjednih zemalja.
Gradska je Turistička zajednica u suradnji s dvjema udrugama vinara i planinarima Vidima na Martinju u Kutjevu brojnim gostima ponudila obilje sadržaja, uključujući prikaz starih zanata, degustaciju vina mnogih tamošnjih proizvođača te bogatu gastronomsku ponudu u kojoj je bio i vol na ražnju, a sve je također začinjeno folklorom i zabavom uz dobru glazbu.
U organizaciji Udruge pčelara 07. i 08. studenog 2008. godine u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu održani su drugu godinu za redom Dani meda. U udrugu je učlanjeno preko 30 pčelara , neki od njih su se tek nedavno počeli baviti pčelarstvom i posjeduju manji broj košnica, a ima i pčelara sa dugom tradicijom koji posjeduju i do 200 košnica. Udrugu pčelara potpomaže svojim subvencijama grad Ogulin, Općina Josipdol i Karlovačka županija koji subvencioniraju svaki sa 20 kn jednu pčelinju zajednicu.
Na Danima meda predstavilo je svoje pčelinje proizvode 12 izlagača sa područja Ogulina, Josipdola, te po jedan iz Plaškog, Karlovca i Zagreba. Svaki od izlagača je na svom štandu izložio pčelinje proizvode iz vlastite proizvodnje : rakiju medicu, likere od meda, med sa dodatkom oraha, grožđica ili suhog voća, pelud, propolis, razne masti, svijeće od pčelinjeg voska i dr., a na svakom štandu domaćin je ponudio i kolače pripremljene od meda.
Od 7. do 9. studenoga Osijek je bio domaćin druge manifestacije “Osijek je kolijevka hrvatskog pčelarstva”, koju organizira Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije uz pokroviteljstvo Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Cilj održavanja manifestacije je, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, promovirati med kao proizvod koji može pridonijeti i ruralnom razvoju i razvoju kontinentalnog turizma. - U okviru manifestacije cilj nam je promovirati i novi naraštaj educiranih pčelara, po kojima inače Osječko-baranjska županija prednjači. Za našu je županiju pčelarska proizvodnja od iznimnog značenja jer kroz med stvaramo županijski brend - rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije
Iskrivljeni krastavci i nedovoljno velike dinje mogli bi se opet naći na policama dućana u zemljama Europske unije budući da bi sljedeći tjedan trebali biti ukinuti standardi koji se odnose na minimalnu veličinu i oblik većine voća i povrća.
Ti standardi bili su meta brojnih šala o pretjeranoj reguliranosti tržišta EU, a sada je Europska komisija odlučila smanjiti birokratiziranost i riješiti se onoga što naziva "nepotrebnim marketinškim standardima".
"U srijedu će osvanuti nova zora za iskrivljene krastavce i šaljivo oblikovane mrkve", rekao je glasnogovornik povjerenice za poljoprivredu Michael Mann. "Zemlje članice trebale bi izglasati naš prijedlog da se ukinu pravila o sprečavanju prodaje voća i povrća neobičnih oblika", rekao je. "U ovim danima visokih cijena hrane nema smisla bacati je samo zato što ne izgleda kako treba", dodaje Mann.
Ma to je njega nagradila njegova stranka i njegov ministar, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka SlavonIje i Baranje, tek jedne od seljačkih udruga koje je nedavna koncesija haesesovcu i predsjedniku Hrvatskog seljačkog saveza Darku Grivičiću za čak 450 hektara zemlje u Zbjegu, općini Sibinj, doslovce dignula na noge.
Grivičić, koji je prije novog mandata ministra poljoprivrede Božidara Pankretića slovio kao jedan od najjačih zagovornika seljačkih prava, nema dovoljno mehanizacije ni za hektar zemlje da bi, nakon “darovanih” mu 350 ha u koncesiju od bivšeg ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, ovih dana u 30-godišnju koncesiju dobio i Pankretićevih 450 ha, tvrdi Laslo.
Ovih smo dana naišli na zanimljivu web stranicu s originalnim rješenjima unikatnog nakita i
edukativnih poklona apliciranih glagoljicom. Na ovaj način autor doprinosi širenju i popularizaciji tog starog pisma, te u svojim radovima koristi obli i uglati tip glagoljice.
Pismo koje je po nekima formirao sv. Ćiril (po nekima je nastalo mnogo ranije), a čiji se najbrojniji ostaci nalaze na tlu Hrvatske, gotovo s pravom se može nazvati prvim hrvatskim pismom.
U pojedinim dijelovima Hrvatske bilo je u upotrebi sve do 19. stoljeća u kurzivnom obliku u formi tzv. krčke notarske škole. Zbog svog izuzetno dekorativnog izgleda vrlo je primjenjivo za ukrašavanje širokog spektra predmeta.
Zahvaljujući neposlovnosti osječkih bankara, koji su čak i proizvodnju 'Slavonskog kulena' u radnoj jedinici 'Mesoprerada' u Slatini, nekada najveće svinjogojske 'Farme Senkovac', proglasili neprofitabilnom, sedmočlana skupina mladih slatinskih poduzetnika i stručnjaka otkupila je vlasničke udjele.
Na temeljima tradicijskih običaja i suvremenih znanja, od propale 'Mesoprerade' izgradili su uzornog proizvođača za čije se kulene i kobasice danas otimaju kupci u trgovačkim lancima: 'Spaar', 'Kaufland', 'Metro', 'Plodine' i drugima. Slatinski 'Slavonski kulen', koji se proizvodi po visokom HACCAP standardu i nosi oznaku kvalitete 'Izvorno hrvatsko' sve više se traži i u ekskluzivnim restoranima u Zagrebu i u hotelima na Jadranu.
Povećanje obradivih površina za milijun hektara, okrupnjavanje zemljišta i sprječavanje manipulacija glavni su ciljevi Prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u ponedjeljak prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV).
Zakonom se regulira prodaja i zakup državnog zemljišta i njegovo davanje u koncesiju, a taj posao obavljat će Agencija za poljoprivredno zemljište. Da bi što više poljoprivrednog zemljišta bilo obrađeno, uvest će se oštre kazne za vlasnike ili zakupnike koji ne obrađuju zemlju.
Ministar poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva Božidar Pankretić kazao je kako je u sadašnjim uvjetima, kada je cijena hrane porasla, nedopustivo da Hrvatska ima neobrađena zemljišta. U funkciju poljoprivrede možemo staviti još milijun hektara zemljišta.
Ukupno zasijane površine pod usjevima u Hrvatskoj su početkom lipnja iznosile 844.190 hektara, što je tek dva posto više površina nego li 2007. godine.
Izvještajem o površinama i nasadima na kraju proljetne sjetve prikupljeni su podaci o površinama pod usjevima na oranicama i vrtovima, u zaštićenom prostoru i povrtnjacima. Prema statističkim podacima, oko dvije trećine zasijanih površina je pod žitaricama.
Žitarice su, prema podacima s početka lipnja ove godine, bile zasijane na 561.782 hektara i u odnosu na isto razdoblje prošle godine te su površine veće za jedan posto. Pritom su površine zasijane pšenicom smanjene za 10 posto, na 156.669 hektara, a površine zasijane kukuruzom povećane za osam posto, na 313.779 hektara.
Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubišnopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemljišta u njihovu susjedstvu.
Policija je izvijestila da jedan hrvatski državljanin prijavio je nestanak 136 ovaca iz njegova stada. Neslužbeno doznajemo da riječ je o Martinu Aščiću iz Velike Peratovice nedaleko od Grubišnoga Polja, koji nije želio razgovarati s novinarima.
Ovce su nestale još krajem rujna, no vlasnik se odlučio prijaviti nestanak nakon što je neuspješno za njima tragao, misleći da su pasući odlutale u nenaseljeni dio Bilogore. Naime, iako se do sada puno puta koristio naziv “nomadska ispaša”, takva u Hrvatskoj službeno ne postoji. Vlasnici stada, koji je na daruvarskom i grubišnopoljskom području 170 i zajedno uzgajaju oko 18.000 ovaca, trebali bi raspolagati dovoljnim količinama vlastita ili zakupljena zemljišta za ispašu koje treba biti ograđeno.
Seljaci.org objavljuju javni poziv za izbor djevojke za 2009. Molimo sve punoljetne djevojke koje imaju želju ukrasiti kalendar našeg portala Seljaci.org za 2009. da nam se slobodno jave. 
S dolaskom studenog i hladnijih dana u Slavoniji započinje tradicionalna svinjokolja. Vrijeme je to kada bi se, osim kako na tradicionalni način spraviti čvarke, kobasice i kulen, trebalo razmišljati i o zaštiti zdravlja ljudi zbog još uvijek nazočne opasne zarazne bolesti trihineloze. Unatoč preventivnim mjerama koje provodi Veterinarska inspekcija u suradnji sa županijom, broj zaraženih svinja u laganom je porastu.
Voćni sokovi i tvrdi sirevi, naročito ovčji i kozji, mogli bi završiti i na trpezama američkih obitelji, sukus je današnjeg posjeta veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država poslovnom sustavu Vindija.
Predsjednik HSS-a Josip Friščić podržava Vladine mjere štednje, ali upozorava da poljoprivredi treba dati šest milijardi kuna, javlja Jutarnji list. Prenosimo kratki intervju s čelnikom hrvatskih Seljaka koji je objavio ovaj dnevni list.
Sedamdesetak obiteljskih gospodarstava u Međimurskoj županiji uzgaja koze i proizvodi kozje mlijeko. U uzgojno-selekcijskim mjerama vodeći su u Hrvatskoj u kojoj proizvode trećinu prvoklasnog mlijeka... No, posljednjih mjeseci neka obiteljska gospodarstva odlučila su rasprodati koze i egzistenciju potražiti drugdje. Krizu u kozarstvu potvrdilo nam je nekoliko sad već bivših proizvođača iz donjeg Međimurja koji su prodali koze jer se zbog preniske otkupne cijene mlijeka i mesa nisu mogli održati na tržištu.
U Grubišnom Polju održan je 6.gospodarski sajam-Sajam sira, 15. i 16.studenog u školsko-sportskoj dvorani Srednje škole Grubišno polje. Organizatori sajma su grad Grubišno polje, Bjelovarsko-bilogorska županija i Bjelovarsko-bilogorski sajam d.o.o. Suorganizatori Sajma sira su Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja , Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i mnogi drugi.
Dozreo je prvi urod izvansezonskih jagoda iz vertikalnog uzgoja iz operativnog programa “Jagoda”, zajedničkog projekta Poljoprivredne uslužne zadruge branitelja “Domovina” i Centra za poslovno savjetovanje “Marčik”. Nositelji projekta predstavili su urod i program prošli vikend u plastenicima Juroš-plast obrta u Ivanovcima. Prema svim parametrima, jedinstven je to program u europskim razmjerima - od vertikalne sadnje do kompjutorski “navođenih” uvjeta - vlage, svjetlosti, topline i drugih elemenata. Operativni program “Jagoda” predstavio je u ime “Marčika” Branko Stefanović, rekavši da je u njemu trenutačno 16 korisnika na području od Zagreba do Osijeka, dok su petorica odustala. Zaživio je 2007. u suradnji s Hypo bankom, a cilj mu je proizvodnja jagoda tijekom cijele godine. “Jagoda je odabrana jer ima dobru prođu na tržištu, s naglaskom na izvansezonski urod. 
Cijene rastu, ali Hrvati i dalje relativno dobro žive. Dio, iako manji, još dobro zarađuje, neki posežu za karticama, a neki za povrćem iz vlastita vrta. Kako će biti za šest mjeseci kad bi, prema najavama stručnjaka, kriza trebala zahvatiti najšire slojeve, to u ovome trenutku nikoga previše ne zanima. Štednja još nije ni u primisli. Dapače, već se planira izdašnji božićni šoping, a o računu će razmišljati kad stigne. Već će se nekako snaći.
Ostvareni prirod pšenice u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 856.120 tona, što je za 5 posto više od prošlogodišnjega ostvarenog priroda, a prosječni prinos po hektaru iznosi je 5,36 tona, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Polaganjem kamena temeljca tvrtka PIP prva je krenula u realizaciju izgradnje poslovne zone u Pisarovini. Kamen temeljac su položili osnivač PIP-a Ivan Bračić i saborski zastupnik Andrija Hebrang.
Drevni običaj krštenja mošta u vino ove je godine na Trgu graševine u Kutjevu, slavonskoj prijestolnici vrhunske kapljice, okupio više od 2500 posjetitelja iz Hrvatske te susjednih zemalja.
U organizaciji Udruge pčelara 07. i 08. studenog 2008. godine u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu održani su drugu godinu za redom Dani meda. U udrugu je učlanjeno preko 30 pčelara , neki od njih su se tek nedavno počeli baviti pčelarstvom i posjeduju manji broj košnica, a ima i pčelara sa dugom tradicijom koji posjeduju i do 200 košnica. Udrugu pčelara potpomaže svojim subvencijama grad Ogulin, Općina Josipdol i Karlovačka županija koji subvencioniraju svaki sa 20 kn jednu pčelinju zajednicu.
Od 7. do 9. studenoga Osijek je bio domaćin druge manifestacije “Osijek je kolijevka hrvatskog pčelarstva”, koju organizira Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije uz pokroviteljstvo Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Cilj održavanja manifestacije je, kako je istaknuto na konferenciji za novinare, promovirati med kao proizvod koji može pridonijeti i ruralnom razvoju i razvoju kontinentalnog turizma. - U okviru manifestacije cilj nam je promovirati i novi naraštaj educiranih pčelara, po kojima inače Osječko-baranjska županija prednjači. Za našu je županiju pčelarska proizvodnja od iznimnog značenja jer kroz med stvaramo županijski brend - rekao je Željko Kraljičak, pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije 
Iskrivljeni krastavci i nedovoljno velike dinje mogli bi se opet naći na policama dućana u zemljama Europske unije budući da bi sljedeći tjedan trebali biti ukinuti standardi koji se odnose na minimalnu veličinu i oblik većine voća i povrća.
Ma to je njega nagradila njegova stranka i njegov ministar, tvrdi Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka SlavonIje i Baranje, tek jedne od seljačkih udruga koje je nedavna koncesija haesesovcu i predsjedniku Hrvatskog seljačkog saveza Darku Grivičiću za čak 450 hektara zemlje u Zbjegu, općini Sibinj, doslovce dignula na noge.
Ovih smo dana naišli na zanimljivu web stranicu s originalnim rješenjima unikatnog nakita i 
ahvaljujući neposlovnosti osječkih bankara, koji su čak i proizvodnju 'Slavonskog kulena' u radnoj jedinici 'Mesoprerada' u Slatini, nekada najveće svinjogojske 'Farme Senkovac', proglasili neprofitabilnom, sedmočlana skupina mladih slatinskih poduzetnika i stručnjaka otkupila je vlasničke udjele.
Povećanje obradivih površina za milijun hektara, okrupnjavanje zemljišta i sprječavanje manipulacija glavni su ciljevi Prijedloga novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u ponedjeljak prihvatilo Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV). 
Ukupno zasijane površine pod usjevima u Hrvatskoj su početkom lipnja iznosile 844.190 hektara, što je tek dva posto više površina nego li 2007. godine.
Neobičan slučaj prekjučer prijavljen policiji ponovno je upozorio na probleme vlasnika stada ovaca na grubišnopoljskom i daruvarskom području, te vlasnika zemljišta u njihovu susjedstvu.
