Uz minimalan rad od 700 sati godišnje za hektar voćnjaka, primjerice jabuka, što je u prosjeku dva sata dnevno, proizvođač jabuka može zaraditi oko 80.000 kuna po hektaru.
Naravno, pod uvjetom da godina nije kišna kao ova, da se uzgoji jabuka prve klase i, najvažnije, da se ima kome prodati. Još više se može zaraditi na prerađevinama - soku, kompotu, čipsu...
Branko Branković je poznat i uspješan uzgajivač jabuka, trešanja i višanja, no kaže da će ova godina, zbog jakih kiša, dotući voćare.
Podaci o ranim površinama najvažnijih ratarskih usjeva pokazuju da ove godine najznačajni porast bilježe površine zasijena sojom, dok je najveći pad zabilježen kod uljane repice i pšenice.
Pšenica je zasijana na 140 tisuća hektara, odnosno na 22 posto manjoj površini nego u godini prije, pokazuju rane procjene površina važnijih ratarskih usjeva u 2010. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Smanjene su i površine pod uljanom repicom, za čak 48 posto, na 15 tisuća hektara te krumpirom, za šest posto, na 13 tisuća hektara.
Procjene pokazuju da su površine zasijane sojom povećane 24 posto, na 55 tisuća hektara, dok je kukuruza zasijano na 350 tisuća hektara ili 18 posto većim površinama. Površine pod suncokretom povećane su za 10 posto, na 30 tisuća hektara te pod šećernom repicom za 17 posto, na 27 tisuća hektara.
Kozje mlijeko 'z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. Zbog pozitivnog učinka na cjelokupno stanje organizma te utjecaja na rast i razvoj djece i mladih, Vindijino kozje mlijeko dobro je poznato potrošačima koji drže do zdrave prehrane. Njegova je dodatna vrijednost praktično pakiranje u tetrapaku koji čuva pozitivne značajke te vrijedne namirnice.
U današnje vrijeme, kada su energetska i nutritivna vrijednost proizvoda postale iznimno bitnim čimbenicima u ljudskoj prehrani, kozje mlijeko sve je traženija namirnica.
Potrošnja kozjeg mlijeka, čija se korisnost cijeni od davnih dana, počela je rasti tek u posljednjih 20 godina, zato njegova trenutačna proizvodnja obuhvaća samo dva posto od ukupne svjetske proizvodnje mlijeka.
Vindija je s otkupom kozjeg mlijeka od domaćih proizvođača započela davne 1985. godine, prepoznavši među prvima tržišni potencijal toga vrhunskog mliječnog proizvoda.
Na osnovi dugogodišnjeg iskustva u mljekarskoj struci i doprinosa koji je dala razvoju hrvatskoga kozarstva, stvorila je kvalitetno kozje mlijeko domaće proizvodnje. Ponudivši taj visokovrijedan proizvod u najvećem izdanju dosad, Vindija je dodatno proširila svoj bogati asortiman i svojim vjernim potrošačima darovala čašu zdravlja za cijelu obitelj.
Glavna Skupština Sladorane d.d. Županja izabrala nove članove NO
Županja, 30. lipnja 2010. – na redovnoj Glavnoj skupštini dioničara Sladorane d.d. Županja izabrana su dva nova člana Nadzornog odbora: g. Marinko Zadro i g. Hrvoje Godinić. Glavna skupština odlučila je dobit za proteklo razdoblje zadržati u Društvu, te je izmijenjen Statut društva. Na sjednici Nadzornog odbora g. Marinko Zadro izabran je za predsjednika Nadzornog odbora Sladorane d.d. Županja.
Europski parlament predložio je nova pravila za prodaju hrane u maloprodaji prema kojima bi cijena pojedine namirnice morala biti određena isključivo prema njenoj težini. Tako se jaja ili peciva više ne bi smjelo naplaćativati prema broju komada u pakiranju.
Dođe li do primjene ovog prijedloga, što je najavljeno za početak iduće godine, namirnice koje su građani EU-a navikli kupovati na komade, poput jaja ili pakiranih peciva po novom će imati oznaku težine i to će im određivati cijenu.
Prošlog tjedna zastupnici Europskog parlamenta glasovali su protiv amandmana da se zemljama članicama omogući da pojedine namirnice i proizvode proglase izuzetkom od ovog jedinstvenog europskog sustava prodaje. Procjenjuje se da će vaganje svakog proizvoda kao jedini način za precizno određivanje težine paketa jaja i sličnih namirnica trgovce stajati milijune funti, objavio je britanski The Grocer.
Na području Osječko-baranjske županije prošli ponedjeljak započeo je upis poljoprivrednika u ARKOD sustav. Riječ je o novom sustavu u poljoprivredi koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta i čijom će uspostavom biti stvorene sve pretpostavke za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11. “Poljoprivreda i ruralni razvitak” s Europskom unijom.
Upis u ARKOD inače je preduvjet za dobivanje poljoprivrednih potpora, besplatan je, a provode ga djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu, Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje. Naime, svi oni koji ove godine ne budu upisani u ARKOD sustav, u 2011. godini neće imati pravo na poljoprivredne potpore za ovu godinu.
U ime udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka, ograđujem se od najavljenih prosvjeda. Ovo činim zbog toga što sam svjestan da javnost ne podržava i ne razumije zbog čega seljaci sad prosvjeduju.
Nezavisni seljaci su uvijek koristili blokade prometnica kao mjeru protesta, ali tek kad bi postojali jaki razlozi za takvo što. Trenutno pojedinci iz nekih seljačkih udruga zbunjuju javnost na svoju ruku i bez zajedničkog dogovora s drugim udrugama. Iskreno razumijemo tešku situaciju na selu, ali za nju su djelomično odgovorni upravo oni koji sada opet prosvjeduju nakon što su na svoju ruku, bez konzultacija s drugim udrugama, potpisali proljetni sporazum u Đakovu.
Tada nisu, zahvaljujući jedinstvu seljaka iz svih udruga, iskoristili mogućnost da dogovore prava rješenja.
Jedno od tih je i to da se dobiveni vaučeri mogu koristiti i za prebijanje dugova u Poreznoj upravi, što je jedan od najvećih problema poljoprivrednika – ili za prebijanje dugovanja bankama.
Zbog takvo šlamperaja koji na kraju šteti svim seljacima – osuđujem i ovu najavu prosvjeda bez dogovora i jedinstva svih seljaka.
Ovih dana se u trgovinama na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda više proizvođača pojavio znak »Mlijeko hrvatskih farmi« popraćen i logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
Radi potpore proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, HPA je pokrenuo aktivnosti za uvođenje znaka »Mlijeko hrvatskih farmi« na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s domaćih farmi. Glavni cilj ovog projekta je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda uz istodobno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. »
Na ocjenjivanju njemačkog DLG-a, vodećeg europskog agrikulturnog udruženja, Vindijin tvrdi kravlji sir dobio je najsjajnije odličje za svoju iznimnu kvalitetu
Bovidur, klasični tvrdi sir od kravljeg mlijeka, najnoviji je dobitnik zlatne DLG medalje, koja se dodjeljuje isključivo proizvodima natprosječne kakvoće.
Osvajanjem vrijednog priznanja, ovaj se vrhunski proizvod smjestio uz Caprodur i Ovidur, tvrde sireve koji su Vindiji priuštili nagrade na renomiranim svjetskim natjecanjima.
Na Izvanrednoj izbornoj skupštini Hrvatskog Seljačkog Saveza za novog predsjednika izabran je Mijo Latin iz Sisačko-moslavačke županije.
Zamjenik predsjednika je Marijan Šinko iz Bjelovarsko-bilogorske županije a Glavni tajnik je Predrag Livak iz Požeško-slavonska županije. Potpredsjednici su: Marijan Moslavac-Virovitičko-podravska županija, Dragan Matijević-Brodsko-posavska županija, Tomislav Bačlija-Ličko-senjska županija.
Na sjednici Predsjedništva Hrvatskog Seljačkog Saveza održanoj nakon skupštine odlučeno je da se Ministarstva poljoprivrede traži:
- da odredi zaštitnu cijenu pšenice u iznosu od 1,10 kn/kg, a tržišna cijena da se odredi dogovorom između proizvođača i otkupljivača
- da se svim županijama pogođenim poplavama nadoknadi šteta nastala na poljoprivrednim usjevima
- da se iznađe rješenje kako bi se dogovoreni Sporazum o isplati poticaja za 2008. i 2009. godinu nadopunio tako bi mali proizvođači koji su poticaj prijavili preko organizatora proizvodnje s više od 300 ha dobili potporu i izjednačili se ostalim proizvođačima
- da se u što kraćem roku isplate svi zaostali poticaji
- da se putem mjera ruralnog razvoja nadoknadi iznos potpore stočarima koji se bave uzgojem krava u sustavu krava-tele koji su ostvarivali prije novog prijedloga Zakona o potporama u poljoprivredi jer su novim zakonom, koji se mijenja radi usklađivanja sa zakonima Europske unije, oštećeni.
Opatija, 07. lipnja 2010. – Sladorana Županja je na konferenciji Krmiva 2010. u Opatiji predstavila novi proizvod «Sladoliq» koji spada u red tekućih krmiva na bazi melase. Uvodnu riječ o programu proizvodnje stočne hrane u šećeranama održao je dipl.ing. Marinko Zadro, predstavnik većinskog vlasnika Sladorane d.d. Županja. Predavanje o Sladoliqu kao jedinom domaćem dopunskom tekućem krmivu te njegovom utjecaju na mliječnost krava održali su prof. dr. sc. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. vet. med. Antonio Maltar, glavni nutricionist tvrtke Agrokor zadužen za ishranu krava muzara i g. Marko Vučićević, rukovoditelj službe za proizvodnju stočne hrane Sladorane Županja.
Gotovo 130 litara kiše po četvornom metru koja je na nekim područjima Virovitičko-podravske županije padala neprekidno i šezdesetak sati prouzročila je dosad nezabilježene štete na poljima kamilice. Proizvođači ljekovitog bilja tvrde da se još nikad nije dogodilo da tako obilna kiša počne padati samo dva dana prije početka žetve. Kamilica je polegla pa se ne može kvalitetno pobrati njezin cvijet, na nekim parcelama voda se nije povukla ni dva tjedna, a na ostalim se zbog vlažnosti tla nije mogla koristiti mehanizacija.
Vrhunski merlot, berba 2008. godine, iz Podruma Belje osvojio je zlatnu medalju i uvršten je među 100 najboljih crnih vina na ovogodišnjem londonskom Decanter Word Wine Awards, najutjecajnijem i najrespektabilnijem ocjenjivanju vina u svijetu. Osim najsjajnije, zlatne medalje, podrum Belje dobio je i dvije brončane medalje za graševinu Goldberg 2008. i vrhunski cabarnet sauvignon 2007., te preporuku za vrhunski goldberg chardonnay 2007. Natjecanje već šestu godinu zaredom organizira mjesečnik Decanter, biblija svjetskih znalaca i vinskih zaljubljenika, koju čita više od 5 milijuna vinskih štovatelja diljem svijeta.
Međunarodna organizacija Superbrands i ove je godine prepoznala visoku kvalitetu Vindijinih proizvoda, koji su stekli prestižan status ispred brojnih konkurenata na domaćem prehrambenom tržištu.
Titulu Superbranda ove godine nose proizvodi 'z bregov, Cekin te svi ostali s potpisom «Kvaliteta Vindija». Dugogodišnje iskustvo varaždinske tvrtke u stvaranju zdrave i kvalitetne hrane priskrbili su njenim proizvodima veliko povjerenje potrošača, a zahvaljujući primjeni najsuvremenijih tehnoloških dostignuća i ustrajanju na visokim standardima u svakom segmentu poslovanja, Vindija je zauzela poziciju lidera u prehrambenom sektoru.
Organizacija Superbrands surađuje s brojnim tržišnim markama diljem svijeta, a njena priznanja imaju veliki značaj i za hrvatske potrošače, od kojih većina radije kupuje proizvode sa Superbrands znakom.
Tijekom travnja drastično je smanjen uvoz svih vrsta mesa u Republiku Hrvatsku, pa tako i svinjskog, a što je samo po sebi stabiliziralo ponudu i potražnju na tržištu. Došlo je tako do naglog porasta potražnje za domaćim svinjama i njezine cijene, rekao je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Pavić ističe i kako je resorno ministarstvo zbog veće pojave viška svinja na domaćem tržištu prije mjesec dana objavilo natječaj za subvencioniranje izvoza viška svinja od 1,5 kuna po kilogramu, za što je osiguralo oko 6 milijuna kuna.
Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je institucija sa zakonskim ovlastima i trebala bi s ministarstvom poljoprivrede sukreirati poljoprivrednu politiku, a mi od nadležne državne agencije ne možemo dobit dobiti ni podatke o svom članstvu', požalio se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić novinarima na konferenciji pod nazivom Gušenje domaće poljoprivrede od strane državnih institucija
Govoreći o preprekama u radu na koje nailazi novoosnovana Hrvatska poljoprivredna komora, Grivičić je posebno apostrofirao Agenciju za plaćanje u poljoprivredi i Carinsku upravu. Prozvao je čelne ljude tih institucija, Anicu Lucević i Mladena Barišića za neprovođenje zakona i pozvao premijerku Jadranku Kosor da ih kazni.
Zaposlenost u poljoprivrednom sektoru u Europskoj Uniji smanjena je za 25 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine, a dohodak po zaposlenom povećan je 5,2 posto. Europska je poljoprivreda tako u spomenutom razdoblju izgubila 3,7 milijuna radnih mjesta. Pretpostavka je da je sličan trend i u Hrvatskoj, no kako kod nas ne postoje pouzdane statistike, teško je procijeniti koliko se smanjio broj zaposlenih u agraru i koliko je povećan ili smanjen dohodak.
Stipan Bilić, poljoprivredni stručnjak, tvrdi da se broj zaposlenih u poljoprivredi i kod nas smanjio. - Samo je kod tvrtki broj zaposlenih smanjen sa 19.000 na 11.000, dok su seljaci druga priča. Kod nas je registrirano 180.000 obiteljskih gospodarstava, ali je teško procijeniti koliki dohodak ostvaruju jer mi takve podatke ne pratimo - kaže Bilić.
Europi ne možemo konkurirati količinama hrane, ali možemo njezinom raznovrsnošću, autohtonim proizvodima i specifičnim jelima, naravno uz uvjet da se u proizvodnju i ponudu hrane uvede red, što smo kao turistička država odavno trebali napraviti. Nismo sigurni ni je li proizvođači hrane, ali i turizam u cjelini, prepoznaju priliku koja im se pruža u mogućnostima ekološke proizvodnje.
Hrvatska ima nezagađeno tlo, glavni uvjet ekološke poljoprivrede, svjetskog i europskog trenda. Skupina znanstvenika porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je tijekom nedavnog Kongresa ruralnog turizma da bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva kao ekološka oaza s golemom površinom nezagađenog zemljišta koje se, međutim, nedovoljno koristi za ekološku proizvodnju hrane. Iako gosti sve više paze na to što jedu i ponuđenoj hrani pristupaju sve zahtjevnije, pa su specijaliteti od ekološki proizvedenih namirnica postali atrakcija i prigoda za dobru zaradu, ovdje to još nije dovoljno prepoznato. Čak i u Istri, najrazvijenijoj turističkoj regiji, s najviše registriranih agroturističkih gospodarstava.
Uz minimalan rad od 700 sati godišnje za hektar voćnjaka, primjerice jabuka, što je u prosjeku dva sata dnevno, proizvođač jabuka može zaraditi oko 80.000 kuna po hektaru. 
Podaci o ranim površinama najvažnijih ratarskih usjeva pokazuju da ove godine najznačajni porast bilježe površine zasijena sojom, dok je najveći pad zabilježen kod uljane repice i pšenice.
Kozje mlijeko 'z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. Zbog pozitivnog učinka na cjelokupno stanje organizma te utjecaja na rast i razvoj djece i mladih, Vindijino kozje mlijeko dobro je poznato potrošačima koji drže do zdrave prehrane. Njegova je dodatna vrijednost praktično pakiranje u tetrapaku koji čuva pozitivne značajke te vrijedne namirnice. 
Europski parlament predložio je nova pravila za prodaju hrane u maloprodaji prema kojima bi cijena pojedine namirnice morala biti određena isključivo prema njenoj težini. Tako se jaja ili peciva više ne bi smjelo naplaćativati prema broju komada u pakiranju.
Na području Osječko-baranjske županije prošli ponedjeljak započeo je upis poljoprivrednika u ARKOD sustav. Riječ je o novom sustavu u poljoprivredi koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta i čijom će uspostavom biti stvorene sve pretpostavke za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11. “Poljoprivreda i ruralni razvitak” s Europskom unijom.
U ime udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka, ograđujem se od najavljenih prosvjeda. Ovo činim zbog toga što sam svjestan da javnost ne podržava i ne razumije zbog čega seljaci sad prosvjeduju. 
Ovih dana se u trgovinama na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda više proizvođača pojavio znak »Mlijeko hrvatskih farmi« popraćen i logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
Bovidur, klasični tvrdi sir od kravljeg mlijeka, najnoviji je dobitnik zlatne DLG medalje, koja se dodjeljuje isključivo proizvodima natprosječne kakvoće. 
Na Izvanrednoj izbornoj skupštini Hrvatskog Seljačkog Saveza za novog predsjednika izabran je Mijo Latin iz Sisačko-moslavačke županije.
Opatija, 07. lipnja 2010. – Sladorana Županja je na konferenciji Krmiva 2010. u Opatiji predstavila novi proizvod «Sladoliq» koji spada u red tekućih krmiva na bazi melase. Uvodnu riječ o programu proizvodnje stočne hrane u šećeranama održao je dipl.ing. Marinko Zadro, predstavnik većinskog vlasnika Sladorane d.d. Županja. Predavanje o Sladoliqu kao jedinom domaćem dopunskom tekućem krmivu te njegovom utjecaju na mliječnost krava održali su prof. dr. sc. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. vet. med. Antonio Maltar, glavni nutricionist tvrtke Agrokor zadužen za ishranu krava muzara i g. Marko Vučićević, rukovoditelj službe za proizvodnju stočne hrane Sladorane Županja.
Gotovo 130 litara kiše po četvornom metru koja je na nekim područjima Virovitičko-podravske županije padala neprekidno i šezdesetak sati prouzročila je dosad nezabilježene štete na poljima kamilice. Proizvođači ljekovitog bilja tvrde da se još nikad nije dogodilo da tako obilna kiša počne padati samo dva dana prije početka žetve. Kamilica je polegla pa se ne može kvalitetno pobrati njezin cvijet, na nekim parcelama voda se nije povukla ni dva tjedna, a na ostalim se zbog vlažnosti tla nije mogla koristiti mehanizacija. 
Vrhunski merlot, berba 2008. godine, iz Podruma Belje osvojio je zlatnu medalju i uvršten je među 100 najboljih crnih vina na ovogodišnjem londonskom Decanter Word Wine Awards, najutjecajnijem i najrespektabilnijem ocjenjivanju vina u svijetu. Osim najsjajnije, zlatne medalje, podrum Belje dobio je i dvije brončane medalje za graševinu Goldberg 2008. i vrhunski cabarnet sauvignon 2007., te preporuku za vrhunski goldberg chardonnay 2007. Natjecanje već šestu godinu zaredom organizira mjesečnik Decanter, biblija svjetskih znalaca i vinskih zaljubljenika, koju čita više od 5 milijuna vinskih štovatelja diljem svijeta. 
Međunarodna organizacija Superbrands i ove je godine prepoznala visoku kvalitetu Vindijinih proizvoda, koji su stekli prestižan status ispred brojnih konkurenata na domaćem prehrambenom tržištu. 
Tijekom travnja drastično je smanjen uvoz svih vrsta mesa u Republiku Hrvatsku, pa tako i svinjskog, a što je samo po sebi stabiliziralo ponudu i potražnju na tržištu. Došlo je tako do naglog porasta potražnje za domaćim svinjama i njezine cijene, rekao je Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Pavić ističe i kako je resorno ministarstvo zbog veće pojave viška svinja na domaćem tržištu prije mjesec dana objavilo natječaj za subvencioniranje izvoza viška svinja od 1,5 kuna po kilogramu, za što je osiguralo oko 6 milijuna kuna. 
Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je institucija sa zakonskim ovlastima i trebala bi s ministarstvom poljoprivrede sukreirati poljoprivrednu politiku, a mi od nadležne državne agencije ne možemo dobit dobiti ni podatke o svom članstvu', požalio se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić novinarima na konferenciji pod nazivom Gušenje domaće poljoprivrede od strane državnih institucija .jpg)
Zaposlenost u poljoprivrednom sektoru u Europskoj Uniji smanjena je za 25 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine, a dohodak po zaposlenom povećan je 5,2 posto. Europska je poljoprivreda tako u spomenutom razdoblju izgubila 3,7 milijuna radnih mjesta. Pretpostavka je da je sličan trend i u Hrvatskoj, no kako kod nas ne postoje pouzdane statistike, teško je procijeniti koliko se smanjio broj zaposlenih u agraru i koliko je povećan ili smanjen dohodak.
Hrvatska ima nezagađeno tlo, glavni uvjet ekološke poljoprivrede, svjetskog i europskog trenda. Skupina znanstvenika porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam istaknula je tijekom nedavnog Kongresa ruralnog turizma da bi Hrvatska mogla postati prepoznatljiva kao ekološka oaza s golemom površinom nezagađenog zemljišta koje se, međutim, nedovoljno koristi za ekološku proizvodnju hrane. Iako gosti sve više paze na to što jedu i ponuđenoj hrani pristupaju sve zahtjevnije, pa su specijaliteti od ekološki proizvedenih namirnica postali atrakcija i prigoda za dobru zaradu, ovdje to još nije dovoljno prepoznato. Čak i u Istri, najrazvijenijoj turističkoj regiji, s najviše registriranih agroturističkih gospodarstava. 
