Predstavljamo vam besplatni poljoprivredni oglasnik POLJOOPREMA.info Ukoliko želite besplatno objaviti svoje oglase vezane uz temu poljoprivrede registrirajte se besplatno na poljoprivrednom oglasniku POLJOOPREMA.info te osigurajte svoje mjesto u promociji na internetu. POLJOOPREMA.info trenutno promovira novu akciju nazvanu PEČENICA ONLINE te nudi svojim korisnicima mogućnost kupnje ili prodaje pečenica za nadolazeće blagdane. Objavite svoje oglase kupovine ili prodaje pečenica na oglasniku Poljooprema.info u kategoriji Domaće životinje. Ovim putem želja nam je potaknuti kupovinu i prodaju hrvatskih proizvoda izvornog podrijetla te nam je cilj da sama akcija ostvari uspjeh na obostrano zadovoljstvo. Poljooprema.info akciju oglašava i preko društvene mreže Facebook te garantira dobru viđenost vaših oglasa na tražilicama. Sve što trebate napraviti je besplatno se registrirati na adresi www.poljooprema.info i besplatno objaviti svoje oglase. Besplatni Oglasnik dalje radi za Vas.
Ove bi jeseni trebalo biti zasijano oko 169.000 hektara pšenice, koju će poljoprivrednici, zbog dobre otkupne cijene ove godine (1,20 kuna po kilogramu) uvijek sijati, unatoč sve većim problemima u otkupu. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 550.000 tona godišnje ili blizu 40.000 tona mjesečno. Do početka jeseni je izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 250.000 tona. No, važno je sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve.
NAKON što je guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao kako je jedna od mjera koje Hrvatska mora provesti kako bi izašla iz krize ukidanje poticaja za poljoprivredu, Nezavisni hrvatski seljaci u priopćenju su iznijeli niz optužbi na račun guvernera. Priopćenje koje potpisuje Mato Mlinarić donosimo u cijelosti:
Tzv. "naš" guverner HNB-a je sve, a samo ne naš. Rohatinski je predstavnik naših vjerovnika kojima je omogućio da jako dobro zarađuju na našim žuljevima, a sve uz pomoć kapitala koji nam je otet od istih. Za Nezavisne hrvatske seljake je upravo Željko Rohatinski i njegova pozicija i politika koju zastupa – najveći paradoks naše države.
Koordinacija seljačkih udruga pet slavonskih županija danas je u Retkovcima kod Vinkovaca najavila seljačke prosvjede i blokadu prometnica ako do 20. listopada Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne isplate zaostala potraživanja seljaka. Ako se do tog datuma ne ispune seljački zahtjevi seljačke udruge najavljuju masovne prosvjede u kojima će tražiti i pomoć radnika splitske Željezare i radnica iz Kamenskog. "Nisu ispunjene obveze ni iz tzv. zagrebačkog sporazuma, pa ni pojedine obveze iz đakovačkog sporazuma", rekao je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Pokrovac.
Velike poljoprivredne tvrtke na području Slavonije i Baranje - Novi agrar, Belje, VUPIK, PIK Vinkovci i PP Orahovica ovih dana sa zebnjom prate naglu objavu natječaja koje pod pritiskom Ministarstva poljoprivrede, raspisuju općine za zakup ili prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, a koje su te tvrtke godinama obrađivale nezakonito, bez natječaja, na temelju potvrda o jednogodišnjem zakupu.
Riječ je o približno 13.000 hektara koje su te tvrtke obrađivale, neke i deset godina, zbog čega je u pitanje dovedeno oko 500 radnih mjesta. Naime, prema uvjetima natječaja te tvrtke iako su uredno plaćale zakup i ulagale u zemljište, nemaju prioritet već ga imaju obiteljska gospodarstva. Osim velikog broja radnih mjesta, u pitanje su dovedene i mnoge investicije koje su trebale otvoriti i nova radna mjesta. Primjerice, jedna je takva investicija ukupne vrijednosti od 220 milijuna kuna, koju je planirao VUPIK (u vlasništvu Agrokora) na području Vukovarsko-srijemske županije.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Javne natječaje za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja jabuka I. klase, prodaje/otkupa jabuka za industrijsku preradu i troškova otkupa grožđa.
U cilju uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i suzbijanja sive ekonomije, ali i najava velikih kuća da neće otkupljivati grožđe, pa posljedično i niskih cijena, od ove godine, Ministarstvo sufinancira i otkup grožđa.
Farma krava »Salaš« u Marijancima, nedaleko od Valpova, već drugu godinu ponosno nosi titulu najbolje hrvatske farme. Njihova grla pasmine holstein friesian već nekoliko godina s hrvatskih stočarskih izložaba odnose šampionske titule, a prema proizvodnji mlijeka uvelike premašuju hrvatski prosjek. »Nismo mi ni najveća ni najmodernija farma. Izdvojeni smo kao najbolji, jer imamo najveću proizvodnju mlijeka po kravi«, skromno nam je kazao domaćin Josip Dukmenić, vlasnik »Salaša«. Dok je hrvatski prosjek oko 6000 litara mlijeka po grlu godišnje, krave s Dukmenićeve farme prošle su godine po grlu dale čak 10.327 litara prvorazrednog mlijeka. Da to nije slučajnost, dokazuje i podatak iz 2008. godine kada su proizveli 10.014 litara po grlu.
- Prema našim procjenama, 50 milijuna kuna od ovogodišnje pšenice završit će u sivoj zoni, odnosno za najmanje 50.000 tona pšenice koja je otkupljena i evidentirana kao bijela primjesa neće biti plaćen PDV i ostalo - kaže Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, te dodaje da je to stoga što je većina otkupljivača primjenjivala stari pravilnik o kvaliteti žitarica, a ne novi, koji je stupio na snagu sredinom srpnja i prema kojem se i bijela primjesa mora platiti.
Oslabljeni Zakon o hrani i pravilnici sve više štite proizvođače, a sve manje potrošače
ZAGREB - Mate Brstilo, nekad najmoćniji čovjek u veterinarstvu, otkrio nam je primjer snažnog pritiska uvoznog lobija iz Sjedinjenih Američkih Država dok je on bio šef Veterinarske uprave. Riječ je o nevjerojatno snažnom diplomatskom pritisku da se u Hrvatsku uveze svinjetina koja nije bila pregledana na trihinelu, što su hrvatski zakoni tada zabranjivali. - Preko granice nismo puštali svinjetinu koja nije pregledana na trihinelu jer to nisu dopuštali hrvatski zakoni.
Nakon duljeg razdoblja Hrvatska ove godine ne samo da neće imati viška pšenice za izvoz, nego neće imati dovoljno ni za vlastite potrebe. Tvrdi to Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji svoje tvrdnje, između ostaloga, temelji i na niskim prosječnim prinosima uzrokovanim elementarnim nepogodama, bolestima i sličnim, ali i činjenici da je lani tom kulturom zasijano oko 20 posto površina manje nego ranijih godina.
Ni ove godine u ovom razdoblju nitko još nije objavio službene podatke o stanju prijelaznih zaliha pšenice, dok se o konačnim količinama proizvedene pšenice ove godine barata s podacima o konačnoj proizvodnji od približno 550.000 tona pšenice, što bi bilo u rangu domaćih potreba.
Uz minimalan rad od 700 sati godišnje za hektar voćnjaka, primjerice jabuka, što je u prosjeku dva sata dnevno, proizvođač jabuka može zaraditi oko 80.000 kuna po hektaru.
Naravno, pod uvjetom da godina nije kišna kao ova, da se uzgoji jabuka prve klase i, najvažnije, da se ima kome prodati. Još više se može zaraditi na prerađevinama - soku, kompotu, čipsu...
Branko Branković je poznat i uspješan uzgajivač jabuka, trešanja i višanja, no kaže da će ova godina, zbog jakih kiša, dotući voćare.
Podaci o ranim površinama najvažnijih ratarskih usjeva pokazuju da ove godine najznačajni porast bilježe površine zasijena sojom, dok je najveći pad zabilježen kod uljane repice i pšenice.
Pšenica je zasijana na 140 tisuća hektara, odnosno na 22 posto manjoj površini nego u godini prije, pokazuju rane procjene površina važnijih ratarskih usjeva u 2010. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Smanjene su i površine pod uljanom repicom, za čak 48 posto, na 15 tisuća hektara te krumpirom, za šest posto, na 13 tisuća hektara.
Procjene pokazuju da su površine zasijane sojom povećane 24 posto, na 55 tisuća hektara, dok je kukuruza zasijano na 350 tisuća hektara ili 18 posto većim površinama. Površine pod suncokretom povećane su za 10 posto, na 30 tisuća hektara te pod šećernom repicom za 17 posto, na 27 tisuća hektara.
Kozje mlijeko 'z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. Zbog pozitivnog učinka na cjelokupno stanje organizma te utjecaja na rast i razvoj djece i mladih, Vindijino kozje mlijeko dobro je poznato potrošačima koji drže do zdrave prehrane. Njegova je dodatna vrijednost praktično pakiranje u tetrapaku koji čuva pozitivne značajke te vrijedne namirnice.
U današnje vrijeme, kada su energetska i nutritivna vrijednost proizvoda postale iznimno bitnim čimbenicima u ljudskoj prehrani, kozje mlijeko sve je traženija namirnica.
Potrošnja kozjeg mlijeka, čija se korisnost cijeni od davnih dana, počela je rasti tek u posljednjih 20 godina, zato njegova trenutačna proizvodnja obuhvaća samo dva posto od ukupne svjetske proizvodnje mlijeka.
Vindija je s otkupom kozjeg mlijeka od domaćih proizvođača započela davne 1985. godine, prepoznavši među prvima tržišni potencijal toga vrhunskog mliječnog proizvoda.
Na osnovi dugogodišnjeg iskustva u mljekarskoj struci i doprinosa koji je dala razvoju hrvatskoga kozarstva, stvorila je kvalitetno kozje mlijeko domaće proizvodnje. Ponudivši taj visokovrijedan proizvod u najvećem izdanju dosad, Vindija je dodatno proširila svoj bogati asortiman i svojim vjernim potrošačima darovala čašu zdravlja za cijelu obitelj.
Europski parlament predložio je nova pravila za prodaju hrane u maloprodaji prema kojima bi cijena pojedine namirnice morala biti određena isključivo prema njenoj težini. Tako se jaja ili peciva više ne bi smjelo naplaćativati prema broju komada u pakiranju.
Dođe li do primjene ovog prijedloga, što je najavljeno za početak iduće godine, namirnice koje su građani EU-a navikli kupovati na komade, poput jaja ili pakiranih peciva po novom će imati oznaku težine i to će im određivati cijenu.
Prošlog tjedna zastupnici Europskog parlamenta glasovali su protiv amandmana da se zemljama članicama omogući da pojedine namirnice i proizvode proglase izuzetkom od ovog jedinstvenog europskog sustava prodaje. Procjenjuje se da će vaganje svakog proizvoda kao jedini način za precizno određivanje težine paketa jaja i sličnih namirnica trgovce stajati milijune funti, objavio je britanski The Grocer.
Na području Osječko-baranjske županije prošli ponedjeljak započeo je upis poljoprivrednika u ARKOD sustav. Riječ je o novom sustavu u poljoprivredi koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta i čijom će uspostavom biti stvorene sve pretpostavke za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11. “Poljoprivreda i ruralni razvitak” s Europskom unijom.
Upis u ARKOD inače je preduvjet za dobivanje poljoprivrednih potpora, besplatan je, a provode ga djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu, Hrvatske poljoprivredne agencije i Agencije za plaćanje. Naime, svi oni koji ove godine ne budu upisani u ARKOD sustav, u 2011. godini neće imati pravo na poljoprivredne potpore za ovu godinu.
U ime udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka, ograđujem se od najavljenih prosvjeda. Ovo činim zbog toga što sam svjestan da javnost ne podržava i ne razumije zbog čega seljaci sad prosvjeduju.
Nezavisni seljaci su uvijek koristili blokade prometnica kao mjeru protesta, ali tek kad bi postojali jaki razlozi za takvo što. Trenutno pojedinci iz nekih seljačkih udruga zbunjuju javnost na svoju ruku i bez zajedničkog dogovora s drugim udrugama. Iskreno razumijemo tešku situaciju na selu, ali za nju su djelomično odgovorni upravo oni koji sada opet prosvjeduju nakon što su na svoju ruku, bez konzultacija s drugim udrugama, potpisali proljetni sporazum u Đakovu.
Tada nisu, zahvaljujući jedinstvu seljaka iz svih udruga, iskoristili mogućnost da dogovore prava rješenja.
Jedno od tih je i to da se dobiveni vaučeri mogu koristiti i za prebijanje dugova u Poreznoj upravi, što je jedan od najvećih problema poljoprivrednika – ili za prebijanje dugovanja bankama.
Zbog takvo šlamperaja koji na kraju šteti svim seljacima – osuđujem i ovu najavu prosvjeda bez dogovora i jedinstva svih seljaka.
Ovih dana se u trgovinama na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda više proizvođača pojavio znak »Mlijeko hrvatskih farmi« popraćen i logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
Radi potpore proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj, HPA je pokrenuo aktivnosti za uvođenje znaka »Mlijeko hrvatskih farmi« na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s domaćih farmi. Glavni cilj ovog projekta je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda uz istodobno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. »
Na ocjenjivanju njemačkog DLG-a, vodećeg europskog agrikulturnog udruženja, Vindijin tvrdi kravlji sir dobio je najsjajnije odličje za svoju iznimnu kvalitetu
Bovidur, klasični tvrdi sir od kravljeg mlijeka, najnoviji je dobitnik zlatne DLG medalje, koja se dodjeljuje isključivo proizvodima natprosječne kakvoće.
Osvajanjem vrijednog priznanja, ovaj se vrhunski proizvod smjestio uz Caprodur i Ovidur, tvrde sireve koji su Vindiji priuštili nagrade na renomiranim svjetskim natjecanjima.
Predstavljamo vam besplatni poljoprivredni oglasnik 
Ove bi jeseni trebalo biti zasijano oko 169.000 hektara pšenice, koju će poljoprivrednici, zbog dobre otkupne cijene ove godine (1,20 kuna po kilogramu) uvijek sijati, unatoč sve većim problemima u otkupu. Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 550.000 tona godišnje ili blizu 40.000 tona mjesečno. Do početka jeseni je izvezeno oko 60.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje oko 250.000 tona. No, važno je sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve.
Koordinacija seljačkih udruga pet slavonskih županija danas je u Retkovcima kod Vinkovaca najavila seljačke prosvjede i blokadu prometnica ako do 20. listopada Vlada i Ministarstvo poljoprivrede ne isplate zaostala potraživanja seljaka. Ako se do tog datuma ne ispune seljački zahtjevi seljačke udruge najavljuju masovne prosvjede u kojima će tražiti i pomoć radnika splitske Željezare i radnica iz Kamenskog. "Nisu ispunjene obveze ni iz tzv. zagrebačkog sporazuma, pa ni pojedine obveze iz đakovačkog sporazuma", rekao je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije Tomislav Pokrovac. 
Velike poljoprivredne tvrtke na području Slavonije i Baranje - Novi agrar, Belje, VUPIK, PIK Vinkovci i PP Orahovica ovih dana sa zebnjom prate naglu objavu natječaja koje pod pritiskom Ministarstva poljoprivrede, raspisuju općine za zakup ili prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, a koje su te tvrtke godinama obrađivale nezakonito, bez natječaja, na temelju potvrda o jednogodišnjem zakupu.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Javne natječaje za sufinanciranje troškova otkupa i skladištenja jabuka I. klase, prodaje/otkupa jabuka za industrijsku preradu i troškova otkupa grožđa. 
Farma krava »Salaš« u Marijancima, nedaleko od Valpova, već drugu godinu ponosno nosi titulu najbolje hrvatske farme. Njihova grla pasmine holstein friesian već nekoliko godina s hrvatskih stočarskih izložaba odnose šampionske titule, a prema proizvodnji mlijeka uvelike premašuju hrvatski prosjek. »Nismo mi ni najveća ni najmodernija farma. Izdvojeni smo kao najbolji, jer imamo najveću proizvodnju mlijeka po kravi«, skromno nam je kazao domaćin Josip Dukmenić, vlasnik »Salaša«. Dok je hrvatski prosjek oko 6000 litara mlijeka po grlu godišnje, krave s Dukmenićeve farme prošle su godine po grlu dale čak 10.327 litara prvorazrednog mlijeka. Da to nije slučajnost, dokazuje i podatak iz 2008. godine kada su proizveli 10.014 litara po grlu. 
- Prema našim procjenama, 50 milijuna kuna od ovogodišnje pšenice završit će u sivoj zoni, odnosno za najmanje 50.000 tona pšenice koja je otkupljena i evidentirana kao bijela primjesa neće biti plaćen PDV i ostalo - kaže Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, te dodaje da je to stoga što je većina otkupljivača primjenjivala stari pravilnik o kvaliteti žitarica, a ne novi, koji je stupio na snagu sredinom srpnja i prema kojem se i bijela primjesa mora platiti. 
Nakon duljeg razdoblja Hrvatska ove godine ne samo da neće imati viška pšenice za izvoz, nego neće imati dovoljno ni za vlastite potrebe. Tvrdi to Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, koji svoje tvrdnje, između ostaloga, temelji i na niskim prosječnim prinosima uzrokovanim elementarnim nepogodama, bolestima i sličnim, ali i činjenici da je lani tom kulturom zasijano oko 20 posto površina manje nego ranijih godina. 
Kozje mlijeko 'z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. Zbog pozitivnog učinka na cjelokupno stanje organizma te utjecaja na rast i razvoj djece i mladih, Vindijino kozje mlijeko dobro je poznato potrošačima koji drže do zdrave prehrane. Njegova je dodatna vrijednost praktično pakiranje u tetrapaku koji čuva pozitivne značajke te vrijedne namirnice. 
Europski parlament predložio je nova pravila za prodaju hrane u maloprodaji prema kojima bi cijena pojedine namirnice morala biti određena isključivo prema njenoj težini. Tako se jaja ili peciva više ne bi smjelo naplaćativati prema broju komada u pakiranju.
Na području Osječko-baranjske županije prošli ponedjeljak započeo je upis poljoprivrednika u ARKOD sustav. Riječ je o novom sustavu u poljoprivredi koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta i čijom će uspostavom biti stvorene sve pretpostavke za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 11. “Poljoprivreda i ruralni razvitak” s Europskom unijom.
U ime udruge Nezavisnih hrvatskih seljaka, ograđujem se od najavljenih prosvjeda. Ovo činim zbog toga što sam svjestan da javnost ne podržava i ne razumije zbog čega seljaci sad prosvjeduju. 
Ovih dana se u trgovinama na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda više proizvođača pojavio znak »Mlijeko hrvatskih farmi« popraćen i logom Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
Bovidur, klasični tvrdi sir od kravljeg mlijeka, najnoviji je dobitnik zlatne DLG medalje, koja se dodjeljuje isključivo proizvodima natprosječne kakvoće. 
