Iako u manjini, HSS-ovci su na "vrućoj" sjednici uspjeli izglasati svog predsjednika HPK i 13 od 17 članova upravnog odbora, s obzirom da su ostale stranke šansu "prokockale" s previše predloženih kandidata, tvrde upućeni.
Darko Grivičić predsjednik je novoosnovane Hrvatske poljoprivredne komore, odlučeno je na današnjoj konstituirajućoj Skupštini HPK, na kojoj su HSS-ovci, iako manje brojni, potukli sve druge stranačke pripadnike.
Uz Grivičića je, naime, izabran iUPRAVNI ODBOR HPK, kojega čini 17 članova. Čak 13 ih je - kao i Grivičić - iz HSS-a, među kojima i brat potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidara Pankretića, Zdravko. Ostale su stranke šansu "prokockale" s previše predloženih kandidata, tvrde upućeni. Na "vrućoj" višesatnoj sjednici, koja se čitavo vrijeme odvijala na rubu incidenta, dva su sata, doznajemo, potrošena samo na utvrđivanje je li Grivičićev protukandidat sam sebi potpisao kandidaturu za predsjednika HPK ili ne. Skupština je na kraju završila prijetnjama većine kako će, nezadovoljni HSS-ovskom većinom u Komori, naredne sjednice bojkotirati nedolaskom.
Na osnivačku sjednicu skupštine, koju saziva ministar Petar Čobanković, a trebala bi se održati 22. prosinca, Ministarstvo prema svemu sudeći dolazi sa vlastitom kandidatkinjom Šteficom Tukšom, inače HSS-ovom načelnicom općine Gornja Rijeka. Naime, upravo je nju kao najbolju osobu za čelno mjesto na sastanku novoizabranih članova Komore iz Seljačkog saveza, istakao državni tajnik u Čobankovićevom ministarstvu Josip Kraljičković.
Na veliko iznenađenje Željko Mavrović, vođa Hrvatskog seljačkog saveza, nije izabran među 119 članova Skupštine Hrvatske gospodarske komore. Iako se očekivalo da će Mavrović ući u novu instituciju poljoprivrednika, to se ipak nije dogodilo.
Seljaci su očigledno na taj način kaznili Mavrovića koji je ovo ljeto, tijekom seljačkih prosvjeda, izražavao drukčije stavove od većine seljaka. Mavrović kaže kako ne smatra da su ga kaznili, ali je činjenica da seljaci nisu prepoznali njegove stavove o poljoprivredi koji su, dodaje, budućnost hrvatskog sela. - Iako ja nisam izabran u Komoru, ipak je oko 40 posto izabranih iz redova Hrvatskog seljačkgo saveza - kaže Mavrović koji još nije odlučio hoće li zbog ovog svojevrsnog poraza napustiti čelno mjesto udruge.
S druge starne, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka Mato Mlinarić uvjerljivo je odnio pobjedu u svojoj županiji prepolovivši glasove Seljačkom savezu, dok su Nezavisni seljaci nadmoćno i apsolutno pobijedili u Virovitičko-podravskoj županiji osvojivši svih 6 mjesta u komori iz te izborne jedinice.
Prema neslužbenim informacijama, grupacija oko Nezavisnih seljaka je sve veća i oni čine, poslije Seljačkog saveza, drugu i jedinu organiziranu skupinu u Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore.
Povjerenstvo za provođenje izbora donijelo je Odluku o rezultatima izbora za Skupštinu Hrvatske poljoprivrene komore. Odluka je objavljena 30. studenog 2009. godine na web stranici Ministarstva, a zajedno ju s izvatkom zapisnika možete pronaći ovdje.
Poljoprivrednici traže otvorene račune i mogućnost kompenzacije potraživanja
Hrvatska poljoprivreda proživljava vrlo teško razdoblje zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i otežane naplate. Istaknuto je to, između ostalog, na prekjučerašnjem, već tradicionalnom, sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s poljoprivrednim proizvođačima i otkupljivačima u Županijskoj komori Osijek. U uvodnom dijelu Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naveo je da je situacija na selu vrlo teška i to unatoč tomu što je resorno ministarstvo i u krizi uspjelo izmiriti sve obveze prema poljoprivrednim proizvođačima a u posljednjoj je fazi i realizacija vaučera za mineralno gnojivo.
Kada su prije godinu i pol dana riječki poduzetnici Željko Mihelić i Žarko Korenjak kretali u posao uzgoja goveda vrste red angus na Ličkom polju, znatan broj domaćih ljudi taj je potez smatrao lošim, ponajprije stoga što su Mihelić i Korenjak tvrdili kako vrsta red angus goveda može bez poteškoća izdržati goransku zimu na otvorenom. Danas, nepunih 20 mjeseci kasnije, jasno je ne samo da su bili u pravu, već i da su se angusi na goranske prilike izvrsno privikli, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 6 mjeseci matično stado od 80 goveda uvećano za 55 teladi! Ta brojka "goranskih" angusa bit će do kraja godine još povećana, govori nam Žejko Mihelić, vlasnik firme "Vitek" koja upravlja Farmom "Lužak" na kojoj su smještena ova goveda.
I ove godine, već "tradicionalno", Hrvatska u suvišku ima 300.000 tona pšenice, kulture koja se, unatoč viškovima jeftinije pšenice na europskom tržištu, baš kao i kukuruz, u Hrvatskoj najviše sije. I ove je jeseni pšenicom zasijano oko 150 tisuća hektara, zbog čega će proizvodnja iduće godine opet premašivati domaće potrebe.
Potrebno nam je, naime, oko 600.000 tona na godinu, no proiz vedemo mnogo više, a kako je na mađarskom i drugim tržištima ove godine otkupna cijena bila niža od domaće, mjesecima su domaći ratari s otkupljivačima pregovarali oko cijene i ponovno, prema vlastitom mišljenju, ostali kratkih rukava.
Brojni seljaci, među kojima samo iz Đakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv države da uđu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu.
Posljednjih pet godina hrvatsko govedarstvo bilo je u fokusu Ministarstva poljoprivrede. Kroz strategiju i Operativni program razvoja govedarstva proizvodnja je povećana 25 posto, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić u četvrtak u Vinkovcima, na petom savjetovanju uzgajivača goveda RH.
»Još 2003. godine kvaliteta hrvatskog mlijeka u usporedbi sa standardom EU-a bila je na razini 25 posto, a zaključno s 2009. godinom bit će 85 posto«, rekao je Mikolčić. Naglasio je i da su u međuvremenu sagrađeni novi funkcionalni objekti za držanje stoke i proizvodnju mlijeka u skladu s EU standardima zaštite životinja i prirode. Ipak, dodao je, recesija nije zaobišla ni Hrvatsku i njen mljekarski sektor, ali hrvatska vlada poduzela je niz poteza da dosadašnja ulaganja u govedarstvo ne dođu u pitanje.
Europska komisija pripremila je financijski paket po kojem bi Hrvatska kad postane članicom trebala dobivati iz proračuna EU-a oko 800 milijuna eura na godinu za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, rekao je u četvrtak hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković. »Ova financijska omotnica sukladna je našim izračunima. Možemo kazati da smo zadovoljni, iako bih kao ministar uvijek želio više, ali treba biti realan«, rekao je. On je o tome u Bruxellesu razgovarao s povjerenicom za poljoprivredu Mariann Fischer Boel i povjerenikom za ribarstvo Joem Borgom. Hrvatska bi mogla povlačiti 373 milijuna eura izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima, za mjere ruralnog razvoja 352 milijuna eura i za ribarstvo 37 milijuna eura.
Hrvatski proizvođači mogu podmiriti 65 posto potreba za jabukama
ZAGREB - Hrvatske trgovine prepune su uvoznih jabuka lanjskog roda koje su trgovci pokupovali na rasprodajama u EU, a istodobno domaća proizvodnja u koju se ulažu silni državni poticaji propada.
Predstavnici voćara okupljeni u Hrvatsku voćarsku zajednicu jučer su izrazili ogorčenost što su trgovci postali glavni kreatori tržišta voća u državi. EU je ovog ljeta na “rasprodaju” stavila 100.000 tona jabuka kako bi očistila svoje hladnjače za ovogodišnji urod, a oko 15 posto tih jabuka završilo je u Hrvatskoj, kaže Frane Ivković iz HVZ.
Europsko tržište ima goleme potrebe za egzotičnim voćem i povrćem. Te potrebe ne bi se zadovoljile čak ni kada bi se sve poljoprivrede površine u Hrvatskoj stavile u funkciju tog uzgoja
Kada bi se cijela Hrvatska bavila uzgojem egzotičnog voća i povrća, Europa još uvijek ne bi pokrila svoje potrebe za tim proizvodima, kazao nam je jedini veliki proizvođač takvog voća i povrća u Hrvatskoj, vlasnik tvrtke Exotic King Ivan Šulog.
On i supruga Ivana već više od desetljeća u Bistri pokraj Zagreba u plastenicima proizvode 13 vrsta voća i povrća (kwangoo, žutu lubenicu, marakuju, jeja dinju, kiwano krastavac, peruansku jagodu...), a 90 posto toga što proizvedu izvezu u Nizozemsku, Veliku Britaniju, Italiju i Sloveniju. Mjesečni im je izvoz između 300 i 400 tona, a potrebe su takve da bi isto toliko mogli izvoziti i tjedno.
Nezavisni hrvatski seljaci zatražili danas su u Virovitici od županijskih, gradskih i općinskih vlasti te od Vlade Republike Hrvatske da poljoprivrednicima oproste dugove na ime zakupa poljoprivrednog zemljišta jer ga nisu u stanju podmiriti.
Prema riječima predsjednika Udruge Mate Mlinarića, seljaci i obiteljska poljoprivredna gospodarstva ovih su dana dobili obavijesti da moraju platiti zakup poljoprivrednog zemljišta, a ako to ne učine prijeti im ovrhe.
Domaći je urod jabuka ove godine bolji nego lani; proizvedeno je oko 35.000 tona jabuka, no iako voćari svoj urod trgovačkim centrima prodaju za samo 2,5 kuna po kilogramu, iz inozemstva će nam stići još jeftinije lanjske jabuke.
Unatoč dobrom domaćem urodu jabuka, u hladnjačama diljem Europe neprodano stoji stotinjak tisuća tona jabuka za kojima će posegnuti i hrvatski trgovci.
Domaće jabuke iz ovogodišnje berbe hrvatski će potrošači, pak, početkom zime plaćati po pet, osam ili čak deset kuna za kilogram. I nije problem samo jabuka, nego sveg voća i povrća koje Hrvatska već godinama uvozi mnogo više nego što izvozi.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji kažu da smo u prvih sedam mjeseci ove godine hrane i živih životinja izvezli za 580 milijuna, a uvezli za milijardu američkih dolara, kažu i to da uvozimo najviše voća i povrća. Voća i povrća smo u tom razdoblju izvezli u vrijednosti od 21 milijun dolara, a uvezli smo ga 11 puta više, za čak 223 milijuna dolara.
O trinaest godina rada Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu razgovarali smo s ravnateljem Ivanom Katalinićem, doktorom biotehničkih znanosti iz područja agronomije i osobom s praktičnim višegodišnjim iskustvom u projektiranju stočarskih farmi i primjeni novih tehnologija i tehnika u poljoprivredi.
U posljednje vrijeme u medijima se mogu pročitati kritike na rad državnih Zavoda. Neki smatraju da su nepotrebni i da ih treba ukinuti jer su preskupi. Jesu li do Vas došle kritike na Zavod kojemu ste na čelu već 13 godina i kojega ste osnovali?
- Ne bih želio komentirati rad drugih zavoda i državnih službi, ali sam stekao dojam da se u zadnje vrijeme u medijima vodi „lov na vještice" kada je u pitanju rad ovakvih institucija. Vjerujem da svi oni koji se bave poljoprivredom, od ozbiljnih proizvođača do hobista, ne misle da je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu nepotreban. Osim besplatnih savjeta koje dajemo svim zainteresiranima, naši savjetnici provode gotovo svu poljoprivrednu politiku na terenu.
Zavod je u dnevnom kontaktu sa poljoprivrednicima u svakom selu u Hrvatskoj. Kao prvi zaposlenik zavoda, osnovanog 25. travnja 1991., pratio sam razvoj institucije od Javne poljoprivredno savjetodavne službe koja je do 1994. bila u sastavu Poljoprivrednog centra Hrvatske, a potom u sklopu Ministarstva poljoprivrede do 1997. kada je Uredbom Vlade Republike Hrvatske Zavod osnovan kao specijalizirana ustanova kako djeluje i danas.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Odluku o kupovini mineralnog gnojiva u svrhu zatvaranja potraživanja za potpore u poljoprivredi.
Korisnicima državnih potpora u poljoprivredi, koji su ostvarili pravo na plaćanja po osnovi jesenske sjetve 2008. godine – žetva 2009. godine za kulture pšenica i uljana repica, isplaćena je vrijednost u visini od 60% ostvarenih prava.
Za neisplaćenu vrijednost od 40% ostvarenih prava, daje se mogućost da kupe mineralno gnojivo do 20. studenog 2009. godine i tako zatvore svoja potraživanja za potpore u poljoprivredi.
Korisnici koji izvrše kupnju mineralnog gnojiva dužni su, najkasnije do 25. studenog 2009., vratiti Odluku s pripadajućom fakturom koja potvrđuje kupnju mineralnog gnojiva kako bi se zatvorila njegova potraživanja.
Za korisnike koji do 20. studenog 2009. godine ne iskoriste mogućnost smatrat će se da su prihvatili da se njihova potraživanja za preostalih neisplaćenih 40% poticaja realiziraju u 2010. godini isplatom na račun.
Korisnici koji ne žele realizirati pravo na kupnju, dužni su vratiti Odluku Ministarstvu, odmah u roku od 15 dana od zaprimanja kako bi se njegova potraživanja izmirila u 2010. godini.
Kupovina mineralnog gnojiva može se ostvariti kod organizatora proizvodnje ili na ostalim prodajnim mjestima.
MPS.hr
Kriza u poljoprivredi prepolovila prodaju poljodjelske mehanizacije
Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d. Osijek (OLT), tvrtka sa 135 uposlenika i godišnjim prihodom nešto višim od 30 milijuna kuna, nakon što ju je početkom ove godine u većinsko vlasništvo preuzeo Osimpex Osijek, ponovno je posljednjih mjeseci ušla u razdoblje s naglašenim teškoćama u poslovanju.
I premda su do sada na vrijeme isplaćene sve plaće uposlenicima, o mogućem otpuštanju dijela zaposlenika, prema nekima, u prvu ruku njih 23, posljednjih dana ozbiljno se nagađa.
- Najveća teškoće u poslovanju OLT-a predstavlja već osmi mjesec zaredom snažan pad prodaje gotovih proizvoda, prije svega poljodjelske mehanizacije - veli nam Marin Pajić, pomoćnik direktora za gospodarske djelatnosti Osimpexa.
VELEBIT voćarski vosak s propolisom – hladni, je visokokvalitetni, prirodni, hrvatski, proizvod namijenjen korištenju prilikom svih oblika cijepljenja.
VELEBIT voćarski vosak s propolisom – hladni, zaštićen je u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo i kao takav je na tržištu već tri godine. Vosak je jedinstven po svom 100%-tnom domaćem, prirodnom sastavu za razliku od cijele palete uvoznih, sintetičkih ili akrilnih smola koje dolaze pod nazivom „voćarski vosak“, a nalaze se na policama hrvatskih poljoprivrednih apoteka.
Iako je broj nezaposlenih u ovoj godini porastao, hrvatski poslodavci još uvijek ne mogu na domaćem tržištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. I dok neki godinama na Zavodu za zapošljavanje čekaju posao za koji je potrebna, na primjer, završena ekonomska škola ili gimnazija, Hrvatska, među ostalim, uvozi pastire, zidare, kuhare i masere.
Za ovu je godinu odobrena kvota od 7877 radnih dozvola za strance, a većina tih dozvola odnosi se na sektor građevinarstva, brodogradnje te turizma i ugostiteljstva. Pritom se polovica radnih dozvola odnosi na produljenje postojećih dozvola za radnike koji već rade u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima, do kraja srpnja Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 1930 novih radnih dozvola. Među stranim radnicima prednjače građevinari, za koje je predviđeno 2510 dozvola. U prvih sedam mjeseci zaposlen je 631 zidar, 453 tesara, 199 elektrozavarivača te 182 armirača. Osim njih, što se graditeljstva tiče, na hrvatskom tržištu rada posao su pronašla i dva strana vozača teretnog vozila u međunarodnom prometu, jedan bagerist te 'uvozni' betonirci, brodomonteri, brodocjevari i brusači.
Darko Grivičić predsjednik je novoosnovane Hrvatske poljoprivredne komore, odlučeno je na današnjoj konstituirajućoj Skupštini HPK, na kojoj su HSS-ovci, iako manje brojni, potukli sve druge stranačke pripadnike.
Hrvatska poljoprivreda proživljava vrlo teško razdoblje zbog visokih troškova proizvodnje, niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i otežane naplate. Istaknuto je to, između ostalog, na prekjučerašnjem, već tradicionalnom, sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja s poljoprivrednim proizvođačima i otkupljivačima u Županijskoj komori Osijek. U uvodnom dijelu Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, naveo je da je situacija na selu vrlo teška i to unatoč tomu što je resorno ministarstvo i u krizi uspjelo izmiriti sve obveze prema poljoprivrednim proizvođačima a u posljednjoj je fazi i realizacija vaučera za mineralno gnojivo. 
Kada su prije godinu i pol dana riječki poduzetnici Željko Mihelić i Žarko Korenjak kretali u posao uzgoja goveda vrste red angus na Ličkom polju, znatan broj domaćih ljudi taj je potez smatrao lošim, ponajprije stoga što su Mihelić i Korenjak tvrdili kako vrsta red angus goveda može bez poteškoća izdržati goransku zimu na otvorenom. Danas, nepunih 20 mjeseci kasnije, jasno je ne samo da su bili u pravu, već i da su se angusi na goranske prilike izvrsno privikli, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u proteklih 6 mjeseci matično stado od 80 goveda uvećano za 55 teladi! Ta brojka "goranskih" angusa bit će do kraja godine još povećana, govori nam Žejko Mihelić, vlasnik firme "Vitek" koja upravlja Farmom "Lužak" na kojoj su smještena ova goveda.
I ove godine, već "tradicionalno", Hrvatska u suvišku ima 300.000 tona pšenice, kulture koja se, unatoč viškovima jeftinije pšenice na europskom tržištu, baš kao i kukuruz, u Hrvatskoj najviše sije. I ove je jeseni pšenicom zasijano oko 150 tisuća hektara, zbog čega će proizvodnja iduće godine opet premašivati domaće potrebe. 
Brojni seljaci, među kojima samo iz Đakovštine njih 50-ak, čime je ona vodeća po odzivu, 2004. prihvatili su poziv države da uđu u Operativni program razvoja govedarstva i podizanja farmi uz tada, činilo se, najpovoljnije kreditne uvjete, što su ih nudili HBOR i komercijalne banke - kamatu od 4 posto, rok vraćanja 7 - 12 godina uz dvogodišnji poček. Farme s lauf-stajama, novošću u nas, nicale su kao gljive nakon kiše, brojni seljaci ušli su u milijunske kredite. No prije pet godina vladali su posve drukčiji uvjeti, počevši od cijene mlijeka, koja je tada bila oko 3,5 kune, što je pokrivalo proizvodnju i omogućavalo nabavu novih sredstava. Danas cijenom mlijeka, tvrde farmeri, od 2,3 kune gube već u startu i osjećaju se ostavljenima na cjedilu. 
Posljednjih pet godina hrvatsko govedarstvo bilo je u fokusu Ministarstva poljoprivrede. Kroz strategiju i Operativni program razvoja govedarstva proizvodnja je povećana 25 posto, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić u četvrtak u Vinkovcima, na petom savjetovanju uzgajivača goveda RH. 
Europska komisija pripremila je financijski paket po kojem bi Hrvatska kad postane članicom trebala dobivati iz proračuna EU-a oko 800 milijuna eura na godinu za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, rekao je u četvrtak hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković. »Ova financijska omotnica sukladna je našim izračunima. Možemo kazati da smo zadovoljni, iako bih kao ministar uvijek želio više, ali treba biti realan«, rekao je. On je o tome u Bruxellesu razgovarao s povjerenicom za poljoprivredu Mariann Fischer Boel i povjerenikom za ribarstvo Joem Borgom. Hrvatska bi mogla povlačiti 373 milijuna eura izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima, za mjere ruralnog razvoja 352 milijuna eura i za ribarstvo 37 milijuna eura.
Europsko tržište ima goleme potrebe za egzotičnim voćem i povrćem. Te potrebe ne bi se zadovoljile čak ni kada bi se sve poljoprivrede površine u Hrvatskoj stavile u funkciju tog uzgoja
Nezavisni hrvatski seljaci zatražili danas su u Virovitici od županijskih, gradskih i općinskih vlasti te od Vlade Republike Hrvatske da poljoprivrednicima oproste dugove na ime zakupa poljoprivrednog zemljišta jer ga nisu u stanju podmiriti. 
- Ne bih želio komentirati rad drugih zavoda i državnih službi, ali sam stekao dojam da se u zadnje vrijeme u medijima vodi „lov na vještice" kada je u pitanju rad ovakvih institucija. Vjerujem da svi oni koji se bave poljoprivredom, od ozbiljnih proizvođača do hobista, ne misle da je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu nepotreban. Osim besplatnih savjeta koje dajemo svim zainteresiranima, naši savjetnici provode gotovo svu poljoprivrednu politiku na terenu. 
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Odluku o kupovini mineralnog gnojiva u svrhu zatvaranja potraživanja za potpore u poljoprivredi. 
Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d. Osijek (OLT), tvrtka sa 135 uposlenika i godišnjim prihodom nešto višim od 30 milijuna kuna, nakon što ju je početkom ove godine u većinsko vlasništvo preuzeo Osimpex Osijek, ponovno je posljednjih mjeseci ušla u razdoblje s naglašenim teškoćama u poslovanju. 
VELEBIT
Iako je broj nezaposlenih u ovoj godini porastao, hrvatski poslodavci još uvijek ne mogu na domaćem tržištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. I dok neki godinama na Zavodu za zapošljavanje čekaju posao za koji je potrebna, na primjer, završena ekonomska škola ili gimnazija, Hrvatska, među ostalim, uvozi pastire, zidare, kuhare i masere. 
