Nedavno Vincekovo bilo je posljednje u koje su vinogradari ušli u vinograde bez Vinogradarskog registra, čije je donošenje Vlada, u sklopu prihvaćanja EU-regulative, najavila do rujna ove godine.

Cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva kojim će omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registar će imati i ulogu u sustavu poticaja i pri organizaciji tržišta vina.

U istarskom selu Brajki nedaleko od Krasice vinogradar i maslinar Ecio Činić Gambaletto istodobno se bavi proizvodnjom vina i maslinova ulja. Posao je naslijedio od roditelja koji su se bavili poljodjelstvom. Već od 1996. počeli su na svom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu obnavljati stare maslinike, pa sada ima 2000 stabala starih i mladih maslina. Iste godine krenuli su i s nasadima vinograda, oko šest hektara, gdje uzgajaju autohtone sorte malvazije i muškata bijelog i crnog merlota i terana.

»Trenutno živimo od vinogradarstva«, kaže Činić Gambaletto. Potonji je nadimak njegove obitelji koji nose i vina iz njihovih podruma. Vinogradarstvo je zahtjevna djelatnost, a napraviti dobro vino je prava umjetnost, kažu Činićevi. Osim rada u vinogradu, niz drugih poslova čeka vinogradara, od tehnologije proizvodnje do skladištenja i prodaje vina. Samo je godina dana poljodjelskih radova, isto toliko podrumarenja, ali i pohrane vina u hrastovim i bagremovim bačvama.

Stečajni upravitelj Đakovštine Perica Mitrović i vlasnik osječke tvrtke Žito Marko Pipunić danas su potpisali ugovor o zakupu te tvrtke čime je osiguran nastavak proizvodnje u toj đakovačkoj prehrambenoj kompaniji. 'Zadovoljan sam jer smo uspjeli postići dvije najvažnije stvari – sačuvati imovinu i zaposliti 400 radnika', rekao je Mitrović.

Kako saznajemo od regionalnog povjerenika sindikata PPDIV-a za Slavoniju Slavka Kotromanovića, Pipunić se sastao i s radnicima kojima je obećao da će se poštivati prava stečena kolektivnim ugovorom u toj tvrtki, koja je zbog duga od 10 milijuna kuna i nestanka sirovina potrebnih za proizvodnju u stečaju od ponedjeljka.

"Očekujem od Vlade da bude odgovorna i da jedan takav resurs kao što je zemlja sačuva i da ta Agencija profunkcionira kroz pet, šest mjeseci", kazao je Grivičić na konferenciji za novinare koju je održao ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede.

Grivičić je konferenciju sazvao na temu poljoprivrednog zemljišta, a vezano i uz današnje pisanje nekih medija da je zaustavljeno trgovanje poljoprivrednim zemljištem jer Agencija za poljoprivredno zemljište još nije profunkcionirala.

Naime, od 1. siječnja ove godine na snazi je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji predviđa da se svo poljoprivredno zemljište prodaje isključivo preko Agencije.

"Skandal je da se Agencija ukida, ona je potrebna, to je nešto što se dugo gradilo i postavlja se pitanje zašto odjednom neki mediji pišu oko toga i čiji je to interes. To je nešto što ne možemo i nećemo dozvoliti da se ukine", kazao je Grivičić.

Beskompromisni vinski recenzent koji je svojim živopisnim nastupom osvojio nove generacije već je drugi put u svojem internet-šou našim vinima dao visoke ocjene

Kratko ošišani tridesetogodišnjak sjedi za stolom ispred kamere i uzima gutljaj vina. Dva, tri puta srkne zrak dok mu je vino još u ustima, dobro sve promućka, ispljune sadržaj u prigodnu kantu na stolu.

Potom kratka stanka, trenutak iščekivanja, razrogači oči, diže se od stola, uzima stolicu, približi je kameri koja ga prati, opkorači je i opet sjedne te, vidno uzbuđen, stisne šaku, unese se u kameru i vikne: “YES!!!”

ZAGREB

Njegovo eko-imanje u Sloboštini pokraj Požege našlo se među 24 eko-etno-projekta u cijelom svijetu koje je, kao ogledne primjere uspješne proizvodnje hrane, u posebnoj publikaciji predstavilo nekoliko uglednih svjetskih fundacija, na čelu s onom Billa Gatesa.

Mavrovića su prepoznali kao jedinog europskoga proizvođača s vizijom razvoja lokalne zajednice.

Broj ekoloških proizvođača hrane u Hrvatskoj u prošloj godini povećao se na 880 (na kraju 2008. registrirano je bilo 632 eko-proizvođača), dok se broj obradivih hektara pod ekološkom poljoprivredom povećao s 10.000 na 12.500 hektara. Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, i dalje je najveći proizvođač ekološke hrane u Hrvatskoj, koji se proteklih godina sa svojim proizvodima uspio probiti u velike trgovačke lance. Mavrović ima 400 obradivih hektara pod eko-poljoprivredom u Sloboštini kod Požege, a osim eko-žitarica, te dvije tvrtke u Zagrebu i Rijeci, razvio je i proizvodnju ekološkog kulena.

Članovi Udruge Nezavisni hrvatski seljaci upozorili su jučer na konferenciji za novinare u Virovitici da će oko 5800 (u Virovitičko-podravskoj 307) poljoprivrednika, koji su i članovi Obrtničke ili Gospodarske komore morati plaćati dvostruke članarine. Zato su od mjerodavnih tijela zatražili da što prije usklade zakone i da oni kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost članarinu plaćaju samo Poljoprivrednoj komori. „Tražimo da se svim poljoprivrednicima i svim poljoprivrednim tvrtkama omogući da prijeđu iz obrtničke ili gospodarske u poljoprivrednu komoru kako članarinu nebi članarinu na dva ili čak tri mjesta", rekao je predsjednik Udruge Mato Mlinarić dodavši kako se seljaci ne mogu složiti s konstatacijama koje su se ovih dana pojavile u javnosti da Poljoprivredna komora nije potrebna.

Prihode hrvatskih seljaka srezale su niske otkupne cijene i sve viši troškovi proizvodnje

ZAGREB - Prihodi poljoprivrednika u EU lani su pali najviše u posljednjem desetljeću: realni su im prihodi 12,2 posto manji nego u 2008., kada su bili manji za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Eurostat.

U hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede nismo uspjeli dobiti procjenu koliko su prihodi hrvatskih seljaka ove godine pali ili rasli. No, sami seljaci tvrde da im je 2009. jedna od najgorih. Darko Grivičić, predsjednik tek osnovane Hrvatske poljoprivredne komore, vjeruje da je pad dohotka hrvatskih seljaka znatno viši nego onih u EU.

Što kažu Šokci o novom Zakonu o trošarinama. Besplatnih 30 litara rakije jednom je šokačkom domaćinstvu malo jer u njihovim kućama uvijek ima gostiju

SLAVONSKI BROD - Rakiju ću morat kupovat sam od sebe!? I to po 23 kune. Ma bogati, neće moći! - dreknu Ivica Šimić iz sela Dubovik s padina Dilj-Gore. Iskočila čovjeku žila na čelu tako da sam požalio što sam ga na prvi dan Nove godine uopće uznemirio pitanjem što misli o Zakonu o trošarinama i o oporezivanju na alkohol i alkoholna pića koji je na snagu stupio 1. siječnja.