Obitelj Štefančić iz Gornje Vrbe proteklog je vikenda Danima malina, jedinom takvom manifestacijom u Hrvatskoj, obilježila 20 godina bavljenja uzgojem malina i proizvodnje »Frambovina«, desertnog vina od tog slatkog voća.

Uzgojem malina Ana i Đuro Štefančić počeli su se baviti 1989. godine kao kooperanti brodske »Hladnjače«, a od stotinjak tadašnjih kooperanata koji su se odlučili za proizvodnju jagodičastog i bobičastog voća, ta je obitelj među malobrojnima koja je u tome i ustrajala.

»U to je vrijeme ta proizvodnja bila svojevrsna 'mala revolucija', pionirski pothvat u odnosu na prevladavajuću tradicijsku ratarsku proizvodnju. Vjerojatno je jedan od razloga što je jako mali broj proizvođača ustrajao u uzgoju malina, nerealno očekivanje brze i velike zarade. Međutim, uzgoj malina je proizvodnja koja zahtijeva puno ručnog rada te zadovoljavajuću edukaciju o načinima gnojidbe i rezidbe«, govori o počecima proizvodnje Đuro Štefančić.

Silna upozorenja članova Vijeća ministara BiH, međunarodne zajednice i susjednih zemalja o pogubnim posljedicama prihvaćanja ovakva zakona očito nisu natjerala bošnjačke i srpske izaslanike da promjene mišljenje i odustanu od njegova prihvaćanja.

Posve je izgledno da će nakon početka primjene ovog zakona, čiji je autor Jerko Ivanković Lijanović, doći do zahlađenja trgovinskih odnosa sa susjedima, ali i do sankcija CEFTA-e, a možda i Europske unije i Svjetske trgovinske organizacije prema BiH.

U samo tri sušne godine Hrvatska je u poljoprivredi od 2000. godine izgubila pet milijardi kuna, što je gotovo dva puta više od proračunskih sredstava potrebnih za navodnjavanje.

Unatrag četiri godine, od donošenja plana navodnjavanja 2005. godine, navodnjavana je površina udvostručena, jer je s tadašnjih 9500 povećana na 18.000 hektara. Hrvatska je po broju navodnjavanih površina sad na začelju u Europi, iza Albanije, iako bez navodnjavanja, posebno voća i povrća, nema ozbiljne poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, prema zalihama pitke vode Hrvatska je na visokom petome mjestu u Europi, a na 42 mjestu u svijetu.

Dakle, vode za navodnjavanje ima, ali zbog zapuštenosti i neodržavanja odvodnih kanala u proteklih petnaestak godina, postojeći sustavi za navodnjavanje su vrlo često bili izvor poplava. Uz to, navodnjavanje nije natapanje zemlje, već mora postojati čitav sustav za navodnjavanje.

Dugo iščekivani pregovori predstavnika Vlade s poljoprivrednicima oko otkupne cijene pšenice u utorak su završili bez dogovora. Kako nam je kazao Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga poljoprivrednih proizvođača Slavonije i Baranje, novi sastanak, u koji će se uključiti otkupljivači žitarica, održat će se u roku od nekoliko dana.

Na pitanje hoće li poljoprivrednici opet u prosvjede i blokadu, ako Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima od 1,25 kuna otkupne cijene za kilogram pšenice, Laslo je kazao kako smatra da više nema ni smisla ni potrebe hrvatske građane opterećivati blokadama i prosvjedima, jer se svi problemi ipak moraju riješiti za stolom.

Matko Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, kao jedan od pregovarača kazao je, pak, da će proizvođači nastaviti pregovore te da neće odustati od, prema njihovu mišljenju, minimalne cijene, što je 1,25 kuna za kilogram pšenice.

Na pitanje novinara jesu li poljoprivrednici spremni na kompromis kad je u pitanju cijena pšenice, Antun Laslo je odgovorio: - Želimo biti realni i pričekati da se pročešljaju sve metode, tako da jedna i druga strana budu zadovoljne.

Dodao je kako je Vlada dala veliko obećanje.
- Ne sumnjam u njegovo izvršenje - iznio je Mavrović otkrivajući kako je nasuprot jakim snagama hrvatskih seljaka na pregovorima u Ministarstvu poljoprivrede Vladino izaslanstvo koje čine ministar gospodarstva Damir Polančec i ministar financija Ivan Šuker, a očekuju se još i sadašnji i bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić i Petar Čobanković, kojega su sami seljaci tražili.

Seljaci su svjesni da država nema novca, ali vjeruju da je Vlada u mogućnosti ispuniti obećano. Iza takvog stajališta stoji i Mavrović koji je podsjetio kako je već Pankretić izjavio da nema niti lipe, ali se lider HSS-a nada da će ih za hrvatsku poljoprivredu naći prvi čovjek državnih financija - Šuker.

Cijene u otkupu i prodaji poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj su u travnju ove prema istom mjesecu prošle godine bile niže za 11,4 posto, na što je utjecala i niža cijena otkupa.

Cijene prodaje iz vlastite proizvodnje pravnih osoba na godišnjoj su razini smanjene za 10,1 posto, a cijene otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za 12,4 posto, pokazuju podaci o cijenama proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pri proizvođačima koje je objavio Državni zavod za statistiku.

Konkretno, cijena žitarica smanjena je u otkupu za 47,5% u odnosu na isti mjesec lani, cijena stočne hrane za 23,3 posto, a maslinova ulja za 15,5 posto. Zabilježen je i pad cijena sirove kože za 28 posto, uljanog sjemenja i plodova za 13,3 posto, ostalog voća, oraha i koštuničavog voća za 16,9 posto, sirovog mlijeka za 6,9 posto i kokošjih jaja za 8,6 posto.

Najveći je pak rast cijena u travnju prema istom mjesecu lani statistika zabilježila u prodaji i otkupu grožđa za 44,2 posto te u prodaji i otkupu proizvoda ostalih životinja za 33,9 posto. Značajan je rast cijena ostvaren u prodaji i otkupu vina za 29,5 posto, živih svinja za 25,9 posto, bilja za proizvodnju šećera za 17,2 posto, živih goveda za 14,4 posto, neprerađenog duhana za 12,8 posto, a povrća za 6,7 posto. (Jutarnji.hr)

- Smatrao sam, ali i poslao poruku javnosti da se prosvjedima i na ulici ništa ne rješava, ali očito sam bio u krivu. Vlada je iznijela svoja obećanja i to nakon što se traktorima izašlo na ulicu, pa je očito da se na taj način rješavaju problemi, a ne razgovorima kako sam bio uvjeren - ocijenio je dvodnevni traktorski prosvjed koji je jučer okončan čelnik HSS-a

Višesatni pregovori su rezultirali time da je Vlada pristala na dio zahtjeva seljaka, tako da je oko 15 sati danas odlučeno je da će svi traktori napustiti Zagreb, a poljodjelci će se razići svojim kućama. Policija je izvijestila da su traktori u 16 sati krenuli putem svojih županija.

No, ogorčenje seljaka se nastavlja jer je postignut tek usmeni pristanak na manje od minimuma kojeg su očekivali, premda su Kosor, Polančec i predsjednik Udruge mljekara osječko-baranjske županije Ivica Miketek, prosvjednike su izvijestili kako je ispunjeno oko 80 posto zahtjeva.

Miketek je naveo kako su dogovorili za 30 lipa veću otkupnu cijenu mlijeka - 2,20 kuna po litri umjesto dosadašnjih 1,90 kuna po litri i to uz poštivanje standarda - 3,7 posto masnoće i 3,2 posto proteina. Podsjetimo, Miketek je još jučer izjavio: "Mi samo tražimo otkupnu cijenu mlijeka od 3,80 kuna po litri. To nam je tako obećano u vremenima kada smo dogovarali kredite i programe za proizvodnju. S ovog mjesta nećemo se pomaknuti dok to ne isposlujemo. Obećanja se moraju ispuniti". Gdje se u pregovorima zagubila ta njegova odlučnost po pitanju otkupne cijene mlijeka nije poznato.

Kako je objasnio ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, riječ je o uspostavi sustava skladištenja žitarica koji bi trebao uspostaviti bolju regulaciju te smanjiti malverzacije.

OSIJEK - Država ipak vodi brigu o poljoprivrednim proizvođačima i neće otkup ovogodišnjeg uroda pšenice prepustiti na milost i nemilost nakupaca, kako se pribojavaju seljaci.

Moglo se to, između ostaloga, čuti na sastanku stručnog Savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi žitarica Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Na sastanku je razmatrano, kako je izjavio Krešimir Kuterovac, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, aktualno stanje na tržištu pšenice i uljane repice te pripreme i procjene ovogodišnje žetve.